U više od 2,8 miliona ljudi širom sveta, multiple skleroza predstavlja ozbiljan zdravstveni problem. U Sjedinjenim Američkim Državama, gotovo milion ljudi pati od ove bolesti. Iako genetika igra ulogu, ekološki faktori kao što su ishrana i zdravlje creva su ključni.
Istraživanja su pokazala da među identičnim blizancima, jedan blizanac ima oko 25% šanse da razvije bolest ako drugi blizanac već ima multiple sklerozu. Kod bratskih blizanaca, ta šansa opada na oko 2%. Ovi podaci ukazuju na značaj okruženja u razvoju bolesti.
Nedavne studije su se fokusirale na uticaj crevnih bakterija na rizik od multiple skleroze. Naš tim je primenio pristup „od kreveta do laboratorije“, analizirajući uzorke pacijenata sa ovom bolešću. Otkrili smo da odnos između dve bakterije u crevima može predvideti težinu multiple skleroze.
Analizirali smo hemijsku i bakterijsku sastavinu creva pacijenata sa multiple sklerozom i potvrdili prisustvo upale creva. Bakterija Blautia je bila prisutnija kod pacijenata sa ovom bolešću, dok je Prevotella, koja se povezuje sa zdravim crevima, bila u manjoj količini.
U eksperimentima na miševima, pokazali smo da je ravnoteža između bakterija Bifidobacterium i Akkermansia ključna za razlikovanje miševa sa simptomima sličnim multiple sklerozi. Miševi sa simptomima su imali povećane nivoe Akkermansia i smanjene nivoe Bifidobacterium.
Naša istraživanja sugerišu da bi odnos između Bifidobacterium i Akkermansia mogao biti ključni marker za težinu multiple skleroze. Ova otkrića otvaraju nova vrata za razumevanje i lečenje bolesti, ističući važnost očuvanja korisnih crevnih bakterija.
