Napokon možemo znati kako se mozak osvežava noću

Napokon možemo znati kako se mozak osvežava noću

Dok ležite večeras da spavate i sanjate sve čudne i divne, naučnici misle da će vaš mozak proći kroz nježni ciklus ispiranja, pranjenju toksičnih nusproizvoda u pripremi za novi dan razmišljanja.

Ali mehanizmi koji stoje iza ovog neurološkog sistema čišćenja tek treba da budu detaljno opisani.

Sada su istraživači sa Univerziteta u Kopenhagenu primenili paket tehnologija za mapu suptilne uspone i pad neurotransmitera, volumena o krvi i kičmene tečnosti u miševima dok se oni idu u svoj dan.

Nalazi nam ne pomažu samo da bolje razumemo kako se mozak osvežava noću, oni takođe otkrivaju presudnu stranu zajedničkog lekova u spavanju poput ambien.

COLORNO je opisano kao mozak „Kanalizaciona mreža“, biološko vodovodno delo tehnički nazivno naglašeno je anatomska novost u mnogim adatom, što je u miševima identifikovano pre nekoliko decenija.

Tekuće istrage su od tada preslikane mrežu u ljudskim mozgu, otkrivajući glikoFtički sistem crta kičmenu tečnost duboko u unutrašnjost mozga da bi se nosila materijala koji rizikuju da uzrokuju štetu u visokim koncentracijama. Neki od ovih otpadnih proizvoda povezani su sa Alzheimerovom bolešću.

Ovo „uklanjanje kanalizacije“ takođe pomaže ravnotežnim nivoima vode preko mozga, olakšava prezentaciju potencijalno opasnih sredstava bolesti imunološkog sistema, pa čak i pomaže isporuku zaliha goriva do mesta gde je najviše potrebna.

Studije o tome kako mozak izbacuje materijal u sistem uklanjanja otpada da se ritmično ispere za uklanjanje sugeriraju obrasci mozga koji su kolektivno koordinirani neuroni. Ipak, obično se oslanjaju na anestezirane životinjske modele, ostavljajući pitanja o tome kako ciklus koji se dogodio u prirodnim snažbi upravljajući svojim glimftskim sistemom.

Šta je više, neki su počeli da osporavaju neke od osnovnih pretpostavki procesa, kao što je to u potpunosti vežbu koja zavisi od sna.

„Motivacija za ovo istraživanje bila je bolje razumeti šta pokreće glikoftitski protok tokom sna, a uvidi iz ove studije imaju široke implikacije na razumevanje komponenti restorativnog sna“, kaže Maiken Nedergaard, stariji autor i kovlađivač Univerziteta Centar za translacijsku neuromedicinu.

Da biste pronašli proces pranja mozga na svoje fiziološke korijene, istraživači su razvili novu metodu optičkih implantata vlakana koji su im omogućili da zabeleže dinamiku fluida kroz mozak miševa, jer su životinje koje su životinje relativno bez relativno oslobođene u vezi sa svojim kavezima.

Označavanjem neurotransmitterskog norepinefrina i korišćenjem optičara vlakna da biste aktivirali lagane osetljive gene u mozak životinje, tim moglo bi pratiti i eksperimentirati fluktuacije u uklanjanju otpada dok su miševi spavali i dok su miševi bili budni.

Rad istraživača podržali su ranije studije koje pokazuju da norepinefrin izazvao je krvne sudove da ugovore ritmički ugovore o impulsima koji traju oko 50 sekundi, a zatim suptilna oscilacija u krvi u količini krvi.

Ovaj odnos između neurotransmiterskih fluktuacija i promenljive količine krvi bilo je mnogo izraženiji dok su miševi bili u državi nesmetanog spavanja nego budni ili u fazi snova.

Pored toga, pokazali su eksperimentalno ove pulsacije, u stvari, dvostruko vozili glimfanski sistem da prodre u mozak, afirmirajući ulogu dubokog spavanja u čišćenju smeća koje je ostavio smeće koje je ostalo od ostavljenog razmišljanja.

„Ovi nalazi, u kombinaciji sa onim što znamo o glimfatičnom sistemu, obojite celu sliku dinamike unutar mozga i ovi spori talasi, mikroregeri, a norepinefrin je bio nikakva veza“, kaže prvi autor studije, neurozna Natalie Hauglund.

Ni bilo koji stari san neće raditi ni. Inspirisani tvrdnjama da su farmaceutski proizvodi za spavanje poput ZOLPIDEM-a – prodati kao ambien – mogu da izmene faze spavanja, istraživački tim testirao je koji je uticaj, ako ih ima, ako je lek imao na postupku čišćenja, pronalaženjem je oscilacije i ometao sposobnost cerebrospinalne tečnosti da se na putu na dubine mozga.

Prevođenje radova na ljude oslanjaće se na daljim eksperimentima, mada je sigurna opklada da se mozak ponaša na relativno sličnim načinima.

To ne znači da lekovi za spavanje nema svoje mesto, iako je znajući da dolazi sa potencijalnim troškovima naše sposobnosti da se svakodnevno neurološke ostatke mogla odmjeriti na buduće odluke na najboljim načinima da se zdravo bude zdravo.