Naočare koje filtriraju plavo svetlo verovatno ne utiču na naprezanje očiju, zdravlje očiju ili kvalitet sna

Naočare koje filtriraju plavo svetlo verovatno ne utiču na naprezanje očiju, zdravlje očiju ili kvalitet sna

Naočare koje se prodaju da filtriraju plavo svetlo verovatno ne utiču na naprezanje očiju uzrokovano upotrebom računara ili kvalitetom spavanja, prema pregledu 17 randomizovanih kontrolisanih ispitivanja najboljih dostupnih dokaza do sada.

Niti pregled nije pronašao dokaz da sočiva koja filtriraju plavo svetlo štite od oštećenja mrežnjače, tkiva osetljivog na svetlost na zadnjem delu oka, jer uključene studije nisu procenile ovaj ishod. Sočiva za filtriranje plavog svetla, poznata i kao naočare za blokiranje plave svetlosti, sve više se propisuju ili preporučuju, često od strane optičara, od ranih 2000-ih.

Novi pregled, objavljen u Cochrane bazi podataka sistematskih pregleda, vodili su istraživači sa Univerziteta u Melburnu u saradnji sa kolegama sa Sitija, Univerziteta u Londonu i Univerziteta Monash.

Tim je odlučio da proceni efekte sočiva za filtriranje plavog svetla u poređenju sa sočivima koji ne filtriraju plavo svetlo za poboljšanje vizuelnih performansi, pružanje zaštite mrežnjači i poboljšanje kvaliteta sna. Oni su analizirali podatke iz svih randomiziranih kontrolisanih studija koje su mogli pronaći na tu temu i pronašli 17 ispitivanja iz šest zemalja. Broj učesnika u pojedinačnim studijama kretao se od pet do 156, a vremenski period tokom kojeg su sočiva procenjena kretao se od manje od jednog dana do pet nedelja.

Viši autor pregleda je vanredni profesor Laura Dovnie, stipendista Dame Kate Campbell i šef Laboratorije za prednje oko, klinička ispitivanja i prevođenje istraživanja, na Univerzitetu u Melburnu, Viktorija, Australija.

Ona je rekla: „Otkrili smo da možda nema kratkoročnih prednosti korišćenjem sočiva za naočare sa filtriranjem plavog svetla kako bi se smanjio vizuelni zamor povezan sa upotrebom računara, u poređenju sa sočivima koja ne filtriraju plavo svetlo. Takođe je trenutno nejasno da li ova sočiva utiču na kvalitet vida ili ishodi vezani za spavanje, i ne bi se mogli izvući zaključci o bilo kakvim potencijalnim efektima na zdravlje mrežnjače na duži rok. Ljudi bi trebalo da budu svesni ovih nalaza kada odlučuju da li da kupe ove naočare.“

Međutim, treba uzeti u obzir i kvalitet i trajanje studija, rekla je ona.

„Izvršili smo sistematski pregled Cochrane metodoloških standarda kako bismo osigurali da su nalazi čvrsti. Međutim, našu sigurnost u prijavljenim nalazima treba tumačiti u kontekstu kvaliteta dostupnih dokaza. Kratak period praćenja je takođe uticao na našu sposobnost da razmotriti potencijalne dugoročne rezultate.“

Prvi autor pregleda, dr Sumeer Singh, postdoktorski istraživač u laboratoriji Dovnie, rekao je: „I dalje su potrebne visokokvalitetne, velike kliničke istraživačke studije sa dužim praćenjem u različitim populacijama da bi se jasnije utvrdio potencijal efekti sočiva za naočare koji filtriraju plavo svetlo na vizuelne performanse, san i zdravlje očiju. Trebalo bi da ispitaju da li se efikasnost i bezbednosni rezultati razlikuju među različitim grupama ljudi i upotrebom različitih tipova sočiva.“

Pregled nije pronašao nikakve dosledne izveštaje o neželjenim nuspojavama korišćenja sočiva za filtriranje plavog svetla. Svi efekti su obično bili blagi, retki i privremeni. Oni su uključivali nelagodnost nošenja naočara, glavobolje i loše raspoloženje. Oni su verovatno bili povezani sa nošenjem naočara uopšte, jer su slični efekti prijavljeni sa sočivima koja ne filtriraju plavo svetlo.

Prof. Dovnie je rekao: „Tokom proteklih nekoliko godina, vodila se velika debata o tome da li sočiva za naočare za filtriranje plavog svetla imaju zasluge u oftalmološkoj praksi. Istraživanja su pokazala da se ova sočiva često prepisuju pacijentima u mnogim delovima sveta, i postoji niz marketinških tvrdnji o njihovim potencijalnim prednostima, uključujući i to da mogu smanjiti naprezanje očiju povezano sa upotrebom digitalnih uređaja, poboljšati kvalitet sna i zaštititi mrežnjaču od oštećenja izazvanog svetlom.“

„Rezultati našeg pregleda, zasnovani na trenutnim, najboljim dostupnim dokazima, pokazuju da su dokazi neuverljivi i nesigurni za ove tvrdnje. Naši nalazi ne podržavaju prepisivanje sočiva za filtriranje plavog svetla opštoj populaciji. Ovi rezultati su relevantni širokom spektru zainteresovanih strana, uključujući stručnjake za negu očiju, pacijente, istraživače i širu zajednicu.“

Potencijalni mehanizmi pomoću kojih bi sočiva za filtriranje plave svetlosti mogla da pomognu kod naprezanja očiju, spavanja i zaštite mrežnjače su nejasni. Jedna osnova za tvrdnje o prednostima ovih sočiva je da moderni digitalni uređaji kao što su računari i pametni telefoni emituju više plave svetlosti od tradicionalnih izvora osvetljenja i da se koriste duže i bliže vremenu za spavanje.

Dr Sing je rekao: „Količina plave svetlosti koju naše oči dobijaju iz veštačkih izvora, kao što su ekrani računara, je oko hiljaditi deo onoga što dobijamo od prirodne dnevne svetlosti. Takođe je vredno imati na umu da sočiva koja filtriraju plavo svetlo obično filtriraju oko 10–25% plave svetlosti, u zavisnosti od konkretnog proizvoda. Filtriranje viših nivoa plave svetlosti zahtevalo bi da sočiva imaju očiglednu jantarnu nijansu, što bi imalo značajan uticaj na percepciju boja.“