Muškarci takođe imaju biološki sat – problemi sa plodnošću utiču na tate starije od 50 godina

Muškarci takođe imaju biološki sat – problemi sa plodnošću utiču na tate starije od 50 godina

Mnogo slušamo o ženskom biološkom satu i o tome kako godine utiču na mogućnost trudnoće.

Novo istraživanje pokazuje da na plodnost muškaraca utiče i starost. Kada tate imaju više od 50 godina, povećava se rizik od komplikacija u trudnoći.

Podaci o više od 46 miliona porođaja u Sjedinjenim Državama između 2011. i 2022. upoređivali su očeve u 30-im sa očevima u 50-im.

Uzimajući u obzir starost majke i druge faktore za koje se zna da utiču na ishod trudnoće, istraživači su otkrili da je svako 10-godišnje povećanje starosti oca povezano sa više komplikacija.

Istraživači su otkrili da u poređenju sa parovima u kojima je otac imao 30–39 godina, za parove u kojima je tata imao 50 godina, postoji:

Stariji očevi su takođe imali dvostruko veće šanse da su koristili potpomognutu reproduktivnu tehnologiju, uključujući IVF, da zatrudne nego njihovi mlađi kolege.

U ovoj američkoj studiji, srednja starost svih očeva porasla je sa 30,8 godina u 2011. na 32,1 godinu u 2022.

U istom periodu, udeo muškaraca starijih od 50 godina koji imaju dete porastao je sa 1,1% na 1,3%.

Ne znamo udeo muškaraca starijih od 50 godina koji imaju decu u Australiji, ali podaci pokazuju da se prosečna starost očeva povećala.

Godine 1975. srednja starost australijskih očeva bila je 28,6 godina. Ovo je skočilo na 33,7 godina u 2022.

Kao što znamo iz medijskih izveštaja o slavnim očevima, muškarci proizvode spermu od puberteta tokom celog života i mogu da ostvare decu do starosti.

Međutim, primetan je pad kvaliteta sperme od oko 40 godina.

Partnerkama starijih muškaraca potrebno je više vremena da zatrudne nego onima sa mlađim partnerima.

Studija o uticaju muškog uzrasta na vreme do trudnoće pokazala je da je kod žena sa muškim partnerima starijim od 45 godina skoro pet puta veća verovatnoća da će trebati više od godinu dana da zatrudne u poređenju sa onima sa partnerima starijim od 25 godina. Više od tri četvrtine (76,8%) muškaraca mlađih od 25 godina oplodilo je svoje partnerke u roku od šest meseci, u poređenju sa nešto više od polovine (52,9%) muškaraca starijih od 45 godina.

Objedinjeni podaci iz deset studija pokazali su da partnerke starijih muškaraca takođe imaju veće šanse da dožive pobačaj. U poređenju sa parovima u kojima je muškarac bio od 25 do 29 godina, starost oca preko 45 godina povećala je rizik od pobačaja za 43%.

Na rezultate potpomognute reproduktivne tehnologije, kao što je IVF, takođe utiče starost muškog partnera.

Pregled studija o parovima koji koriste potpomognute reproduktivne tehnologije otkrio je da je starost oca ispod 40 godina smanjila rizik od pobačaja za oko 25% u poređenju sa parovima sa muškarcima starijim od 40 godina.

Muškarci mlađi od 40 godina takođe su skoro udvostručili šanse za živorođenje po ciklusu lečenja. Kod muškarca starijih od 40 godina, 17,6% tretmana je rezultiralo živorođenjem, u poređenju sa 28,4% kada je muškarac bio mlađi od 40 godina.

Kao rezultat starosnih promena u DNK sperme, deca starijih očeva imaju povećan rizik od brojnih stanja. Autizam, šizofrenija, bipolarni poremećaji i leukemija povezani su sa očevim poodmaklim godinama.

Pregled studija u kojima se procenjuje uticaj poodmakle starosti oca izvestio je da deca starijih očeva imaju povećanu stopu psihijatrijskih bolesti i poremećaja u ponašanju.

Ali dok je povećan rizik od štetnih zdravstvenih ishoda povezan sa starijim očevim godinama stvaran, veličina efekta je skromna. Važno je zapamtiti da je povećanje u veoma malom riziku i dalje mali rizik i da se većina dece starijih očeva rađa zdrava i dobro se razvija.

Pored efekata starijeg doba, neka hronična stanja koja utiču na plodnost i reproduktivne ishode postaju češća kako muškarci stare. Oni uključuju gojaznost i dijabetes koji utiču na kvalitet sperme snižavanjem nivoa testosterona.

Iako ne možemo da promenimo naše godine, neki faktori načina života koji povećavaju rizik od komplikacija u trudnoći i smanjuju plodnost, mogu se rešiti. Oni uključuju: pušenje, rekreativno uzimanje droga, upotreba anaboličkih steroida i tešku konzumaciju alkohola.

Istraživanja pokazuju da muškarci žele decu koliko i žene. A većina muškaraca želi najmanje dvoje dece.

Ipak, većini muškaraca nedostaje znanja o ograničenjima ženske i muške plodnosti i precenjuju šanse za trudnoću, sa i bez potpomognutih reproduktivnih tehnologija.

Potrebno nam je bolje javno obrazovanje, počevši od škole, kako bismo poboljšali svest o uticaju muškog i ženskog uzrasta na reproduktivne rezultate i pomogli ljudima da imaju zdrave bebe.