Mediteranska dijeta ili ne, jedenje sezonskih namirnica može biti dobro za vas

Mediteranska dijeta ili ne, jedenje sezonskih namirnica može biti dobro za vas

Kako se na Siciliji približava vrhunac leta, Ana Fijanaka više voli paprike, patlidžane i tikvice koje njena braća uzgajaju nego upakovanu hranu u supermarketu.

Ova 89-godišnjakinja kuva sve od nule i jede uglavnom vegetarijanski. Ali ona pripisuje veliki deo svog kontinuiranog dobrog zdravlja prilagođavanju svoje ishrane onome što je najdostupnije tokom cele godine.

„To je bio samo način života na Siciliji, uzimajući sve što vam godišnja doba daju“, rekla je Fianaka, koja živi u blizini Agrigenta.

Jedenje raznovrsnog voća i povrća jedan je od mnogih aspekata koji čine mediteransku ishranu zdravom. Takođe uključuje obilje orašastih plodova, mahunarki, pasulja i zdrave masti iz maslinovog ulja i ribe.

Ali stručnjaci za ishranu kažu da gde god da se nalazite, kupovina sezonskih proizvoda je lak korak ka boljim navikama u ishrani.

„Sezonska ishrana je neka vrsta puta za stvaranje šire raznovrsnosti ishrane“, rekla je Šeron Grej, registrovana dijetetičarka koja nadgleda program ishrane zajednice Univerziteta u Konektikatu.

Konzumiranje velikog broja voća i povrća važan je deo dobre ishrane, smanjujući rizik od srčanih oboljenja, gojaznosti i drugih bolesti.

Odabir onoga što je najzastupljenije na tržištu svakog meseca je dobar način za početak, rekao je Grej, koji nudi radionice zdravog kuvanja stanovnicima Hartforda sa niskim primanjima. U Novoj Engleskoj, letnji paradajz, bobice i breskve ustupaju mesto jesenjim bundevama, tikvicama i brusnicama. Svi su bogati antioksidansima i vlaknima i pružaju širok spektar vitamina, minerala i složenih ugljenih hidrata.

To pomaže da proizvodi u sezoni imaju bolji ukus.

„Mnogi odrasli ne vole puno voća i povrća, pa ako možete da ih naterate da im se nešto dopadne, onda to ugrađuju u svoju ishranu“, rekla je ona. „To udaljava ljude od prerađene hrane na pripremu više hrane kod kuće.“

Jesti sezonski često takođe znači jesti lokalno, rekla je Džulija Zumpano, registrovani dijetetičar na Klivlendskoj klinici, specijalizovana za prevenciju i upravljanje bolestima. Pored koristi za životnu sredinu, lokalni proizvodi generalno imaju više hranljivih materija jer su prirodno sazreli i konzumiraju se ubrzo nakon što su ubrani.

„Tamo ćete maksimalno iskoristiti svoje vitamine i minerale, polifenole i antioksidante koji su osnova kako smanjujemo rizik od bolesti“, rekao je Zumpano.

Promena vaše ishrane zahteva malo otvorenog uma, rekao je Šon Hefron, kardiolog u Centru za prevenciju kardiovaskularnih bolesti pri NIU Langone Heart. On savetuje pacijente da gledaju dalje od brokolija, luka i drugog povrća koje je dostupno tokom cele godine.

„Otvorite se za: ‘Oh, sada vidim puno špargli, breskvi ili artičoka’“, rekao je Hefron. „To će vas izložiti višem i učiniti vas spremnim da pokušate da jedete više voća i povrća uopšte.“

Grej je primetio da su tržišta farmera, od kojih mnoga sada prihvataju programe beneficija u hrani, kao što je SNAP, postala rasprostranjenija. Ali takođe je preporučila kupovinu u regionalnim lancima prehrambenih proizvoda, za koje je verovatno veća verovatnoća da će ponuditi lokalne proizvode nego nacionalni trgovci.

Ona kaže ljudima da pogledaju flajere i natpise u prodavnici da vide šta ima na sniženju, što je obično pokazatelj sezonskog obilja. Pored uštede novca, omogućava ljudima da kupuju skupe artikle kao što su bobice koje se mogu zamrznuti za jelo kasnije tokom godine.

Zumpano je predložio da se prijavite za program poljoprivrede koji podržava zajednica, ili CSA, koji isporučuje kutiju proizvoda koja se menja tokom sezone. „Ne možete da birate i to dolazi svake nedelje“, rekla je ona. „Obično moram da kupim dodatnu hranu, ali to mogu da iskoristim kao odličnu osnovu.“

Stručnjaci upozoravaju da sezonska ishrana nije lek za sve, a neke studije su otkrile da ljudi u hladnijim klimatskim uslovima pate od nedostatka ishrane zimi. To znači da i dalje treba da nastavite da kupujete lisnato povrće i drugo povrće tokom cele godine.

Treba nam sedam do devet porcija voća i povrća svakog dana“, rekao je Zumpano. „Devedeset posto nas ih ne jede dovoljno.“