Roditelji se često iznenade kada im dete postavi duboko i kompleksno pitanje poput „Šta je smisao života?“. Dok neki na to odgovore sa osmehom i smatraju to slatkim, drugi se nađu u neprijatnoj situaciji, nesigurni kako da započnu razgovor. Iako može delovati kao previše ozbiljna tema za decu, stručnjaci tvrde da su ona prirodni filozofi, sklona postavljanju velikih i značajnih pitanja.
Američka istraživačica i autorka Jana Mor Lon, koja više od dve decenije podučava decu filozofiji, ističe da su mališani otvoreni za razmišljanje na način na koji odrasli često nisu. Kako je jednom prilikom rekao njen učenik iz drugog razreda: „Deca ne znaju toliko stvari o svetu, pa su naši umovi slobodniji da zamišljamo.“ Ova sloboda od predrasuda i stečenih znanja omogućava im da postavljaju pitanja o životu, pravdi, sreći i ljubavi – temama koje su filozofi poput Platona i Aristotela smatrali previše složenim čak i za mlade ljude do tridesete godine.
Međutim, istraživanja pokazuju da je razgovor o ovim temama ne samo moguć već i koristan za razvoj dečijeg uma. Studije su potvrdile da filozofski dijalog sa decom poboljšava njihovo logičko rezonovanje, čitalačko razumevanje, matematičke veštine, samopouzdanje i sposobnost donošenja odluka. Osim akademskih prednosti, takvi razgovori pomažu deci da se bolje razumeju sa drugima i da postanu promišljene, refleksivne osobe.
Kako roditelji mogu da podstaknu filozofske razgovore sa decom?
Stručnjaci predlažu jednostavan metod u tri koraka:
- Postavljanje otvorenih pitanja – Kada dete pita nešto duboko poput „Šta je smisao života?“, umesto da mu odmah date odgovor, postavite mu dodatno pitanje: „Šta ti misliš?“ Na taj način podstičete dete da istražuje sopstvena razmišljanja i osećanja. Njihovi odgovori mogu biti iznenađujuće kreativni i maštoviti – na primer, mogu reći da je smisao života fudbal ili omiljena crtana serija.
- Generalizacija teme – Nakon što dete da svoj odgovor, možete ga dalje voditi kroz diskusiju pitanjem: „Da li misliš da je to smisao života za sve ljude?“ Ovim korakom dete počinje da razmatra širi kontekst i uviđa da različiti ljudi mogu imati različita gledišta. Može doći do zaključka da neko drugi živi za gimnastiku ili muziku, čime se uvodi koncept subjektivnosti u filozofskom razmišljanju.
- Apstrakcija i dublje razmatranje – Sledeći korak je da se dete podstakne da razmisli o univerzalnim vrednostima pitanjem: „Šta život čini smislenim za sve ljude?“ Na ovom nivou dete može prepoznati da postoje određeni elementi života koji su važni svima – poput ljubavi, prijateljstva ili porodice. Ova faza diskusije omogućava detetu da se poveže sa filozofskim konceptima koji su od suštinskog značaja za ljudsku egzistenciju.
Kroz ovakav način razgovora, dete razvija kritičko mišljenje i uči kako da analizira apstraktne ideje. Takođe, kroz razmenu mišljenja sa roditeljima ili drugom decom, ono usvaja veštine argumentacije i izražavanja svojih stavova.
Zašto je važno podsticati filozofske razgovore sa decom?
Osim što razvija intelektualne sposobnosti, filozofija pomaže deci da se snađu u svetu koji ih okružuje. Sreća, identitet, pravda, smrt, realnost i znanje su pojmovi sa kojima se deca svakodnevno susreću, ali retko imaju priliku da ih istraže na dubljem nivou. Razgovor sa roditeljima o ovim temama može im pomoći da razviju sopstvene poglede na svet i oblikuju svoje vrednosti.
Jedno istraživanje sprovedeno među učenicima osnovnih i srednjih škola pokazalo je da deca koja su učestvovala u filozofskim diskusijama ne samo da su bolje prolazila na testovima jezika i matematike, već su i pokazivala veću emocionalnu inteligenciju i empatiju prema drugima. Drugim rečima, filozofija ne samo da ih čini boljim učenicima već i boljim ljudima.
Stručnjaci savetuju roditelje da sledeći put kada im dete postavi neko teško pitanje, ne pokušavaju odmah da pronađu „tačan“ odgovor, već da iskoriste priliku za dijalog i zajedničko istraživanje sveta. Takvi razgovori ne samo da jačaju dečiji um, već i produbljuju odnos između roditelja i deteta, stvarajući temelje za poverenje i otvorenu komunikaciju u budućnosti.
