Kućni test otkriva rizik od srčanog udara za pet minuta

Kućni test otkriva rizik od srčanog udara za pet minuta

Švedski istraživači su napravili test upitnika za kućnu upotrebu koji brzo identifikuje visok rizik od srčanog udara. Studija pokazuje da ima isti nivo tačnosti kao i testovi krvi i merenje krvnog pritiska.

Studija, objavljena u časopisu Američkog udruženja za srce, koristi podatke iz studije o populaciji SCAPIS, koja se zasniva na Univerzitetu u Geteborgu.

Studiju je vodio Goran Bergstrom, profesor kliničke fiziologije na Sahlgrenska akademiji na Univerzitetu u Geteborgu, viši lekar u Univerzitetskoj bolnici Sahlgrenska i glavni istraživač za SCAPIS.

„Srčani udar često dolazi iz vedra neba“, kaže on. „Mnogi od onih koji pate od srčanog udara su naizgled zdravi i asimptomatski, ali imaju masne naslage u koronarnim arterijama, poznate kao ateroskleroza. Naš test omogućava da se identifikuju skoro dve trećine ljudi od 50 do 64 godine koji imaju značajnu koronarnu aterosklerozu i stoga su pod visokim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.“

Kućni test se sastoji od 14 pitanja na koja je potrebno pet do osam minuta za odgovor. Ova pitanja se odnose na faktore uključujući starost, pol, težinu, obim struka, pušenje, visok krvni pritisak, visoke masnoće u krvi, dijabetes i porodičnu istoriju kardiovaskularnih bolesti.

Prema studiji, kombinovanjem informacija iz odgovora u posebnom algoritmu, kućni test može otkriti 65% pojedinaca sa najvećim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.

„Rezultati pokazuju da je naš kućni test tačan koliko i klinički pregled koristeći testove krvi i merenje krvnog pritiska“, nastavlja profesor Bergstrom. „Ako možemo da učinimo test široko dostupnim u okviru zdravstvene zaštite, on može spasiti živote i sprečiti patnju tako što će nam pomoći da identifikujemo one koji su pod visokim rizikom od srčanog udara ili koji se trenutno ne leče.

Studija je zasnovana na podacima od 25.000 pojedinaca starosti 50–64 godine uključenih u SCAPIS. Svim učesnicima su pregledane koronarne arterije kompjuterskom tomografijom, koja daje sliku stepena ateroskleroze.

Upoređujući slike srca sa upitnicima koje su popunili učesnici, istraživači su mogli da vide koji faktori imaju najbližu vezu sa stepenom ateroskleroze. Istraživački tim je takođe pokrenuo studije u Švedskoj i o podacima iz Sjedinjenih Država, kako bi procenio kako test funkcioniše na različitim grupama.

Identifikacija ljudi u riziku pre pojave bolesti jedan je od glavnih ciljeva fokusa Švedske fondacije za srce i pluća na SCAPIS. Kako objašnjava generalni sekretar fondacije Kristina Spareljung, „Test koji može da pruži rana upozorenja spasio bi mnoge živote i veliku patnju. Stoga su rezultati studije profesora Bergstrema izuzetno zanimljivi.“