Kardiovaskularne bolesti nesrazmerno pogađaju zemlje sa srednjim prihodima, otkriva studija

Kardiovaskularne bolesti nesrazmerno pogađaju zemlje sa srednjim prihodima, otkriva studija

Kardiovaskularne bolesti (KVB) ostaju najčešći uzrok smrti širom Evrope, ali dok se stope smrtnosti od KVB generalno smanjuju, pad je mnogo manji u zemljama sa srednjim prihodima nego u zemljama sa visokim prihodima, prema novim podacima Evropskog društva Cardiology (ESC) Atlas of Cardiology, objavljen u European Heart Journal.

Četvrto izdanje ESC Atlas statistike ponovo pokazuje da je KVB najčešći uzrok smrti u 55 proučavanih zemalja članica ESC. Postoji preko 3 miliona smrtnih slučajeva zbog KVB godišnje – što je ekvivalentno 8.500 smrtnih slučajeva dnevno – što predstavlja 37,4% svih smrtnih slučajeva godišnje. Treba napomenuti da su starosno standardizovane stope mortaliteta (ASMR) bile najmanje 2,5 puta veće u zemljama sa srednjim dohotkom nego u zemljama sa visokim dohotkom. Između 1990. i 2021. godine, srednji broj ASMR za KVB smanjen je za više od 50% u svim zemljama sa visokim dohotkom, ali u zemljama sa srednjim prihodima smanjenje je bilo manje od 12%.

Prema najnovijim podacima iz zemalja članica ESC-a:

  • Mortalitet od CVD-a je viši u zemljama srednjih prihoda (46% svih smrtnih slučajeva kod muškaraca; 53% svih smrtnih slučajeva kod žena) nego u zemljama visokih prihoda (30% svih smrtnih slučajeva kod muškaraca; 34% svih smrtnih slučajeva kod žena).
  • Procenjeno izgubljeno godine života standardizovane prema starosti bile su više od tri puta veće u zemljama srednjih prihoda nego u zemljama visokih prihoda.

Profesor Adam Timmis, prvi autor izveštaja, rekao je: „Nova statistika o smrti usled KVB ilustruje razmere problema i naglašava hitnu potrebu za efikasnim strategijama u prevenciji i upravljanju. Nejednakosti između ESC sa srednjim i visokim prihodima zemlje članice verovatno odražavaju heterogenu izloženost nizu ekoloških, socioekonomskih i kliničkih faktora rizika.“

Prema najnovijim podacima iz zemalja članica ESC-a:

  • Oko jedne četvrtine osoba starijih od 15 godina procenjeno je da koriste proizvode od duvana (25,4%), sa stopama čak do 40,9% među muškarcima u zemljama srednjih prihoda.
  • Hipertenzija je zahvatila više od 40% oba pola u zemljama srednjih prihoda, u poređenju sa manje od 30% žena i manje od 40% muškaraca u zemljama visokih prihoda.
  • Prevalenca dijabetesa bila je 7,7% u zemljama srednjih prihoda naspram 6,0% u zemljama visokih prihoda.
  • Više od polovine (55%) ljudi je bilo prekomerne težine i 17% je bilo gojazno, sa sličnim visokim stopama u zemljama srednjih i visokih prihoda.

Profesor Timmis je takođe ukazao na nove podatke koji sugerišu da faktori lečenja mogu doprineti nejednakosti u mortalitetu od KVB, pri čemu zemlje sa srednjim dohotkom nemaju dovoljno resursa u smislu stručnog osoblja i stopa dijagnostičkih i terapijskih procedura u poređenju sa zemljama sa visokim dohotkom. U zemljama članicama ESC, bilo je dvostruko više kardiologa na milion stanovnika u zemljama sa visokim prihodima nego u zemljama sa srednjim prihodima (100 prema 55, respektivno).

Pored toga, zemlje sa srednjim dohotkom prijavile su niže stope na milion perkutanih koronarnih intervencija (1.355 prema 2.330, respektivno), transkateterske implantacije aortnog ventila (4,0 naspram 153,4) i implantacije pejsmejkera ​​(147,0 naspram 831,9 osoba) u poređenju sa zemljama sa visokim stepenom inspekcije.

Podaci predstavljeni u četvrtom izdanju obogaćeni su ekonomskim podacima iz ESC-ovog projekta Burden of CVD koji je razvijen u saradnji sa Nuffield Department of Population Health, Univerzitet Oksford. Sve u svemu, procenjuje se da KVB košta ekonomiju EU 282 milijarde evra godišnje – trošak od 630 evra po osobi, u rasponu od 381 evra na Kipru do 903 evra u Nemačkoj. Od ukupnih troškova KVB, 46% je bilo zbog zdravstvene zaštite, 9% zbog socijalne zaštite, 28% zbog neformalne nege i 17% zbog gubitka produktivnosti.

Profesor Panos Vardas, bivši predsednik ESC-a i glavni službenik za strategiju Evropske agencije za srce ESC-a u Briselu, rekao je: „Informisano donošenje odluka je ključno za suočavanje sa izazovima koje predstavlja KVB, ali to se može desiti samo sa tačnim i sveobuhvatnim podacima Od kada je objavljena prva ESC Atlas statistika 2017. godine, prikupili smo ubedljive dokaze o kliničkim, ekonomskim i društvenim štetnostima KVB i potrebi za ciljanim delovanjem, posebno u onim zemljama članicama ESC-a u kojima je teret bolesti najveći.“

Projekat ESC Atlas kardiologije je široko priznat kao ključno sredstvo za korišćenje kardiovaskularne nege. Predstavlja dokaze o trendovima, disparitetima, prazninama i povezanosti između osnovnih varijabli, ne samo kao jedan snimak, već tokom vremena. Ažurne statistike omogućavaju kreatorima politike, zdravstvenim radnicima i istraživačima da efikasno alociraju resurse, osmisle ciljane intervencije i prate napredak inicijativa javnog zdravlja. Atlas podaci su nedavno predstavljeni ministrima zdravlja EU u tekućim diskusijama o izgradnji nacionalnih i kardiovaskularnih zdravstvenih planova EU.

Pored publikacija, ESC Atlas ima novu veb stranicu na kojoj se može slobodno pristupiti 300 varijabli vezanih za KVB iz zemalja članica ESC, sa uporedivim grafikonima i grafikonima u ESC zemljama. Štaviše, ESC Cardiovascular Realities 2024 predstavlja podatke u kontekstu promene politike za podršku zdravlju srca.

„ESC je posvećen unapređenju kardiovaskularnog zdravlja kroz istraživanje, obrazovanje i zagovaranje. ESC Atlas je svedočanstvo te posvećenosti i služiće kao dragocen resurs za sve zainteresovane strane uključene u kardiovaskularno zdravlje“, zaključio je profesor Vardas.