Kardiovaskularne bolesti i dalje predstavljaju najveći zdravstveni problem u Srbiji, sa godišnjim gubitkom oko 48.000 života. Među njima se posebno ističe srčana slabost, koja nastaje kada srce ne može efikasno da pumpa krv, što dovodi do nedostatka kiseonika i hranljivih materija u telu. Ova bolest često ostaje neprepoznata zbog nespecifičnih simptoma kao što su umor, gušenje i bol u grudima.
Prema procenama, više od 64 miliona ljudi širom sveta živi sa srčanom slabošću. Iako tačni podaci za Srbiju nisu dostupni, na osnovu evropskih statistika, procenjuje se da oko 120.000 osoba u našoj zemlji ima ovo oboljenje. Statistike pokazuju da svaki drugi pacijent ne preživi duže od pet godina nakon postavljanja dijagnoze.
Osnovna funkcija srca je pumpanje krvi, a srčana slabost može nastati usled oštećenja srčanog mišića ili smanjenja njegove elastičnosti. Oštećenje može biti uzrokovano raznim faktorima, uključujući koronarnu bolest i hipertenziju. U poslednje vreme, sve više mladih ljudi se suočava sa ovim problemom, što je zabrinjavajuće.
Vladimir Volenik, pacijent iz Pančeva, preživeo je infarkt i svedoči o svom iskustvu. Iako nije imao simptome pre infarkta, brzo je reagovao kada je osetio bol u grudima. Njegova priča ukazuje na važnost ranog prepoznavanja simptoma i pravovremenog lečenja.
Rano prepoznavanje srčane slabosti je ključno za uspešno lečenje i poboljšanje kvaliteta života. Tokom poslednjih decenija, postignut je značajan napredak u terapiji ovog oboljenja. Lečenje se zasniva na medikamentnoj terapiji, promenama načina života i nemedikamentnim merama.
Savremena terapija uključuje različite lekove koji su pokazali efikasnost u lečenju srčane slabosti. Iako su neki od njih dostupni, trenutno se ne propisuju o trošku zdravstvenog osiguranja. Lekari imaju zadatak da prilagode terapiju svakom pacijentu i objasne značaj svakog leka koji uzimaju.
