Kako škole mogu pomoći deci da jedu dobro i da budu aktivna

Kako škole mogu pomoći deci da jedu dobro i da budu aktivna

Zdravlje dece i mladih u Velikoj Britaniji se pogoršava, a obrazovanje, zdravlje i dobrobit dece utiču na neaktivnost i nezdravu ishranu, pokazalo je novo istraživanje.

Najnoviji izveštaj istraživačke grupe Child of the North, koji uključuje akademike sa univerziteta N8 Partnership, uključujući Univerzitet u Lidsu, i think tank Centar za mlade živote, daje preporuke za škole da poboljšaju uslove za fizičku aktivnost i zdravu ishranu , u pokušaju da se izbori sa britanskom krizom gojaznosti dece.

Profesor Mark Mon Vilijams, urednik serije izveštaja Child of The North i katedra za kognitivnu psihologiju u Lidsu, rekao je: „Veze između zdravlja i obrazovanja su savršeno ilustrovane kroz negativan uticaj na učenje koji stvara neuhranjeno dete. Zdrava zemlja treba da investirati u svoju buduću radnu snagu, a to znači podržavati škole da pomognu deci da jedu dobro i da budu aktivna. Nizak trošak koji je potreban da bi se obezbedilo da deca efikasno uče bili bi preplavljeni dugoročnim uštedama koje bi NHS ostvario ako ne bi pokupio. problemi gojaznosti nastali tokom prve dve decenije nečijeg života.“

Pokazalo se da fizička aktivnost i zdrava ishrana u detinjstvu poboljšavaju obrazovna dostignuća i rezultate fizičkog i mentalnog zdravlja.

Međutim, od 1995. godine nivo fizičke aktivnosti se smanjuje, a kvalitet ishrane opada, sa povećanim unosom prerađene hrane i smanjenim unosom voća i povrća.

„Veći fokus na fizičku aktivnost u školi je davno zakasnio, kao i resursi i stručno osoblje za pružanje bogatih iskustava sa fizičkim vežbama. Moramo bolje da prepoznamo one škole koje pridaju veći značaj poboljšanju fizičke aktivnosti, zdravijoj ishrani i -prepoznavanje njihovih nastojanja kroz sistem inspekcije škola.“ kaže En Longfild, izvršna predsednica Centra za mlade živote.

Izveštaj takođe naglašava izazove sa kojima se škole suočavaju dok pokušavaju da obezbede zdravu hranu uz male budžete.

To je uključivalo istraživačke studije koje su pokazale kako su se deca na besplatnim školskim obrocima često suočavala sa ograničenim izborom, moraju da se odluče za obroke, uključujući glavni obrok, desert i piće, iako su u nekim slučajevima namirnice koje nisu u okviru obroka nudile zdravije alternative.

U svim školama nedostajalo je voća, povrća i salata, a veličine porcija često nisu bile dovoljno velike, ostavljajući decu gladnima.

Ovakva ograničenja oko školskih obroka negativno utiču na obrazovni uspeh i psihičko i fizičko blagostanje dece.

Kombinacija neaktivnosti i nezdrave ishrane takođe podstiče epidemiju gojaznosti, sa dugoročnim negativnim uticajima na fizičko i mentalno zdravlje, kao i dodatnim pritiscima koji to stvara na NHS. Trenutno, stope gojaznosti koštaju NHS oko 6,5 milijardi funti godišnje, a gojaznost je drugi najveći uzrok raka koji se može sprečiti.

Izveštaj postavlja preporuke zasnovane na dokazima kako bi se školama dala ovlašćenja da razviju sopstvene holističke pristupe poboljšanju zdrave ishrane i fizičke aktivnosti.

Autori takođe pozivaju vladu da podrži škole da diversifikuju nastavni plan i program i obuku nastavnika, stavljajući zdravlje i dobrobit učenika u centar nastave i školskog života.

Izveštaj – peti u jednogodišnjoj seriji zajedničkih izveštaja Dete severa/Centra za mlade živote – tvrdi da bi škole trebalo da budu ključna sredina za podsticanje zdrave ishrane i fizičke aktivnosti, i naglašava ogromne dokaze o potrebi da se škole osnaže da osmisliti sopstvene pristupe celoj školi u saradnji sa svojim lokalnim zajednicama. Izveštaj takođe preporučuje potrebu za: