Istraživači sa Univerziteta u Hajdelbergu i Univerziteta u Kelnu sproveli su istraživanje koje je uključivalo 25 mladih ljudi uzrasta od 18 do 30 godina. Oni su bili zamoljeni da ograniče korišćenje pametnih telefona na minimum tokom 72 sata, dozvoljavajući samo osnovne komunikacije i radne aktivnosti.
Tokom istraživanja korišćene su magnetne rezonance (MRI) i psihološki testovi pre i posle perioda ograničenja korišćenja telefona. Cilj je bio da se utvrdi kakav uticaj ovo ima na neuralne obrasce i aktivnost.
Istraživači su primetili promene u aktivaciji mozga povezane sa sistemima neurotransmitera koji su povezani sa zavisnošću. Tokom skeniranja, učesnicima su prikazane slike pametnih telefona, uključujući one uključene i isključene, kao i neutralne slike poput čamaca i cveća.
Kada su korišćene slike telefona, primećene su promene u delovima mozga koji su povezani sa obradom nagrada i željama, što sugeriše da pametni telefoni mogu biti zavisni poput nikotina ili alkohola.
Iako su primećene promene u mozgu povezane sa dopaminom i serotonin sistemima, psihološki testovi nisu pokazali promene u raspoloženju učesnika. Neki volonteri su izvestili o poboljšanju raspoloženja, ali to nije bilo značajno u testnim podacima.
Istraživanje nije detaljno razmatralo razloge za promene u aktivnostima mozga, ali se veruje da postoji više faktora. Istraživači su napomenuli da njihovi podaci ne razdvajaju želju za korišćenjem telefona i želju za socijalnom interakcijom, što su dva usko povezana procesa.
