Duvanski dim u detinjstvu izaziva epigenetske promene povezane s bolestima u odraslom dobu

Duvanski dim u detinjstvu izaziva epigenetske promene povezane s bolestima u odraslom dobu

Deca izložena dimu kod kuće mogu razviti epigenetske promene koje utiču na ekspresiju gena, potencijalno povećavajući rizik od različitih bolesti u budućnosti, pokazuje nova studija Instituta za globalno zdravlje u Barseloni (ISGLOBAL).

Rezultati, objavljeni u časopisu Environment International, naglašavaju potrebu za smanjenjem izloženosti pasivnom pušenju, posebno u dečjem okruženju. Istraživači objašnjavaju da duvanski dim može izazvati promene na DNK bez menjanja same genetske sekvence – kroz epigenetske mehanizme poput DNK metilacije, koja može uključiti ili isključiti određene gene.

Dok je poznato da pušenje tokom trudnoće utiče na epigenetske procese, ova studija je jedna od prvih koja pokazuje kako pasivno pušenje u detinjstvu može imati slične efekte. Istraživanje je obuhvatilo 2.695 dece iz osam evropskih zemalja – Španije, Francuske, Grčke, Litvanije, Norveške, Holandije, Velike Britanije i Švedske – uzrasta od 7 do 10 godina.

Analizom uzoraka krvi utvrđene su promene u metilaciji DNK na 11 specifičnih genetskih lokacija povezanih sa izloženošću dimu. Neki od ovih regiona ranije su povezani s aktivnim pušenjem i prenatalnom izloženošću duvanu, dok su šest njih povezani s bolestima poput astme i raka.

„Naša studija pokazuje da pasivno pušenje u detinjstvu ostavlja molekularni trag i može promeniti ekspresiju gena koji utiču na osetljivost na bolesti kasnije u životu“, kaže Marta Kosin-Tomas, istraživač ISGLOBAL-a i glavni autor studije.

Iako su zakonske regulative smanjile pušenje na javnim mestima, domovi i dalje ostaju glavni izvor izloženosti duvanskom dimu za decu. Prema podacima iz 2004. godine, čak 40% dece širom sveta bilo je izloženo pasivnom pušenju, što povećava rizik ne samo od respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, već i neuroloških i imunoloških poremećaja.

„Ovi rezultati podvlače hitnost sprovođenja sveobuhvatnih mera za smanjenje dečje izloženosti duvanskom dimu – ne samo u javnim prostorima, već i u domovima“, ističe Mariona Bustamante, viši istraživač ISGLOBAL-a.

Autori studije takođe upozoravaju da je pasivno pušenje povezano sa širim problemima socijalne nejednakosti, jer ekonomski i ekološki faktori, zajedno sa uticajem duvanske industrije, otežavaju smanjenje izloženosti duvanskom dimu u određenim domaćinstvima.