Istraživanje zdravstvenih uticaja klimatskih promena na endokrini sistem

Istraživanje zdravstvenih uticaja klimatskih promena na endokrini sistem

U novoj studiji, endokrinolozi i istraživači sa Nufildovog odeljenja za žensko i reproduktivno zdravlje (NDVRH) na Univerzitetu u Oksfordu, Londonske škole higijene i tropske medicine, Istraživačkog instituta Villiam Harvei (VHRI) na Univerzitetu Kueen Mari u Londonu i Nacionalni univerzitet Singapura su naglasili kritičnu potrebu za daljim istraživanjem efekata izlaganja toploti na endokrini sistem.

Studija „Endokrini efekti izlaganja toploti i značaj za klimatske promene“ objavljena je u časopisu Nature Reviews Endocrinology.

Sa klimatskim promenama koje povećavaju sezonske temperature i izazivaju sve češće toplotne talase, razumevanje ovih efekata postalo je važnije nego ikad.

Hormoni igraju ulogu u skoro svim biološkim funkcijama, ali uticaj faktora okoline na oslobađanje i delovanje hormona nije dobro okarakterisan. Istraživači sa Univerziteta u Oksfordu, Londonske škole higijene i tropske medicine, Istraživačkog instituta Villiam Harvei na Univerzitetu Kueen Mari u Londonu i Nacionalnog univerziteta u Singapuru istakli su hitnu potrebu za dodatnim istraživanjima efekata izlaganja toploti, posebno u kontekstu klimatskih promena koje povećavaju sezonske temperature i izazivaju više toplotnih talasa.

Hormoni utiču na to kako se prilagođavamo promenama temperature okoline kontrolišući procese kao što su očuvanje vode u telu, znojenje i stvaranje toplote iz ćelijskog metabolizma. Pregled studija objavljenih od 1940-ih pa nadalje pokazuje da izlaganje toploti utiče na hormone uključene u procese u rasponu od odgovora na stres, kontrole glukoze u krvi, plodnosti i proizvodnje majčinog mleka. Međutim, mnoge od ovih studija uključivale su kratkotrajno izlaganje toploti na životinjskim modelima koji nisu ljudi ili kod zdravih ljudskih dobrovoljaca kao što su vojni regruti.

Naš pregled naglašava prazninu u dokazima u vezi sa uticajem trajne izloženosti toploti na endokrini sistem, što je posebno važno za sve veći broj ljudi koji žive sa endokrinim stanjima kao što su dijabetes melitus ili poremećaji štitne žlezde, koji mogu imati ograničenu toleranciju na više temperature. Toplotni talasi povećavaju rizik od hospitalizacije za ove pacijente, što takođe povećava teret toplote na zdravstveni sistem.

Glavni autor, profesor Fadil Hannan sa Nuffield odeljenja za žensko i reproduktivno zdravlje na Univerzitetu u Oksfordu, izjavio je: „Mi znamo vrlo malo o tome da li povećana izloženost toploti usled klimatskih promena može uticati na endokrino zdravlje. Potrebna su nam istraživanja koja uključuju i endokrine i globalne zdravstvene istraživačke zajednice kako bi procenili uticaj porasta temperatura i toplotnih talasa na endokrine pacijente.

„Ovo je posebno važno za pacijente koji žive u vrućim klimama, koji možda nemaju adekvatan pristup rashlađenom okruženju. Bolje razumevanje ovih efekata omogućiće da se razviju intervencije za endokrine pacijente koji su najviše izloženi riziku od ekstremnih toplota.“

Određeni hormonski poremećaji mogu poremetiti sposobnost tela da reguliše temperaturu, otežavajući hlađenje i povećavajući rizik od bolesti povezanih sa toplotom. Koautor, profesor Džejson Li sa Nacionalnog univerziteta u Singapuru, dodaje: „Dok se svet bori sa eskalirajućim pretnjama klimatskih promena, otkrivanje zamršenih odnosa između izloženosti toploti, endokrinih funkcija i ljudskog zdravlja nije samo naučni imperativ već moralna obaveza da zaštitimo ugrožene i obezbedimo dobrobit generacija koje dolaze“.

Upravljanje rizicima od toplote postaje sve važnije i ovaj pregled naglašava potrebu da se zdravstveni radnici edukuju o opasnostima po životnu sredinu. Koautor, vanredni profesor Sari Kovats u Jedinici za istraživanje zdravstvene zaštite NIHR-a za promene životne sredine i zdravlje na LSHTM-u, dodaje: „Moramo učiniti bolje da upravljamo rizicima od toplote kod pacijenata sa dijabetesom i drugim endokrinim poremećajima.“

Toplotni talasi su sve učestaliji i jači sa velikim uticajem na zdravlje, koautor, profesor Rajesh Thakker sa Univerziteta u Oksfordu i Istraživački institut kraljice Marije Villiam Harvei navodi: „Klimatske promene sa sve većom izloženošću toploti su glavni globalni izazovi sa kojima se suočavamo, ali znamo malo o njihovom uticaju na zdravlje, a identifikovanje ovih praznina u našem znanju važno je za planiranje strategija i budućih istraživanja za dobrobit čovečanstva.“