Istraživači pronalaze biološke naznake uticaja prenatalnog izlaganja kanabisu na mentalno zdravlje

Istraživači pronalaze biološke naznake uticaja prenatalnog izlaganja kanabisu na mentalno zdravlje

Naučnici pokušavaju da shvate kako kanabis može uticati na dugoročni neurorazvoj kada su mu bebe izložene u materici.

Prethodni rad istraživača VashU Sarah Paul i Davida Barangera u laboratoriji za istraživanje ponašanja i neurogenetiku slike (BRAIN) koju je vodio Rajan Bogdan otkrio je povezanost između prenatalne izloženosti kanabisu i potencijalnih mentalnih zdravstvenih stanja u detinjstvu i adolescenciji, ali potencijalne biološke mehanizme koji bi to mogli objasniti povezanost je bila nejasna.

U istraživanju objavljenom u časopisu Nature Mental Health ovog meseca, Bogdan, dekanov uvaženi profesor psihologije i nauka o mozgu na Univerzitetu Vašington u Sent Luisu, i postdoktorski kolega Baranger, ocrtavaju neke od tih potencijalnih mehanizama, međubiološke korake koji bi mogli da utiču na to kako prenatalna izloženost kanabisu dovodi do problema u ponašanju.

„Vidimo dokaze da izlaganje kanabisu može uticati na mozak u razvoju, što je u skladu sa asocijacijama na mentalno zdravlje“, rekao je Baranger.

Pokušaj da se izvuku dugoročni uticaji izloženosti kanabisu tokom trudnoće nije jednostavan čvor za raspetljavanje. Postoji mnogo zbunjujućih faktora koji utiču na mentalno zdravlje i ponašanje.

Na primer, recimo da je neko bio izložen kanabisu in utero i da kasnije razvije poremećaj pažnje kao tinejdžer – kako to razlikovati kao naslednu osobinu, ili osobinu na koju utiču faktori okoline, od osobine na koju je uticala izloženost kanabisu u ranoj mladosti razvoj? Ili bi sva tri procesa mogla doprineti eventualnoj psihopatologiji.

Još jedna komplikacija je sve veća prevalencija upotrebe kanabisa, uključujući i trudnu populaciju gde se upotreba kanabisa povećala sa 3% na 7% od 2002. do 2017. godine.

Istraživači su koristili statističke metode da bi filtrirali neke od ovih zbunjujućih faktora i predložili potencijalna biološka merenja između prenatalne izloženosti kanabisu i tipova ponašanja adolescenata.

Ništa ne može 100% utvrditi uzročnost, „ali možemo da pogledamo verodostojnost uzročnosti, a identifikovanje potencijalnih bioloških korelata koji su povezani sa izloženošću kanabisu i ovi ishodi mentalnog zdravlja sugerišu da je to verovatno“, rekao je Bogdan o rezultatima studije.

Istraživači su koristili podatke iz studije adolescentnog mozga i kognitivnog razvoja (ABCD), tekućeg istraživačkog projekta koji uključuje skoro 12.000 dece širom Sjedinjenih Država.

Kao deo te studije, istraživači su prikupili podatke o upotrebi supstanci svake majke pre rođenja i podatke o neuroima u dobi od 9-10 i 11-12 godina. Oko 370 dece je bilo izloženo kanabisu pre nego što je majka saznala za trudnoću, a 195 je bilo izloženo i pre i posle saznanja o trudnoći.

Istraživači su pogledali različita merenja neuroimadžinga koja su važna za razvoj mozga, uključujući mere debljine mozga i površine, kao i mere difuzije vode u i van ćelija. Obrasci pronađeni u grupi dece koja su bila izložena kanabisu pre rođenja su u skladu sa potencijalnim smanjenjem neuroinflamacije.

„Moguće je da je ono što vidimo antiinflamatorno dejstvo kanabisa što dovodi do razlika u načinu na koji se mozak orezuje tokom razvoja neurona“, rekao je Bogdan.

Mnogo se govori o antiinflamatornim efektima kanabisa, ali nije uvek dobro smanjiti upalu. Sve je u vremenu. Previše smanjenja upale u pogrešno vreme može uticati na to kako se mozak orezuje i priprema.

Druga teorija je da izlaganje kanabisu dovodi do ubrzanog starenja. Ali nemojte očekivati da ćete pronaći pušač bioloških tragova koji povezuju mentalno zdravlje sa ranim izlaganjem kanabisu.

Možda se čak i ne radi o rezidbi. Takođe ne može biti posledica same upotrebe kanabisa, već proizvoda posle sagorevanja pušenja kanabisa koji bi mogli da izazovu ubrzano starenje i nizvodne kognitivne efekte, rekao je Bogdan.

Ili, sve se svodi na sociološke faktore.

Pokušaj da se pronađe veza jedan na jedan koja dokazuje da prenatalna izloženost kanabisu ima negativne efekte tokom tinejdžerskih godina je izazov i možda neće biti moguć sa retrospektivnim studijama. Baranger primećuje da je glavno ograničenje ovog skupa podataka to što je bio retrospektivan; majke su prijavile šta je njihova upotreba kanabisa bila pre 10 godina, tako da se raduje novim podacima iz prospektivnih, longitudinalnih studija koje će ponuditi novije, tačne i detaljnije informacije o upotrebi kanabisa u trudnoći.

„To će nam potencijalno dati više odgovora na ova pitanja u budućnosti.“

U međuvremenu, rezultati ove studije ponovo potvrđuju da ako razmišljate o korišćenju kanabisa dok ste trudni, „razgovarajte sa svojim lekarom o svom izboru i koje druge opcije mogu postojati“, rekao je Baranger.