Istraživači otkrivaju veze između osobina ličnosti i pojave poremećaja u ishrani

Istraživači otkrivaju veze između osobina ličnosti i pojave poremećaja u ishrani

Nova studija otkriva dalji uvid u veze između osobina ličnosti i pojave simptoma poremećaja u ishrani.

Poremećaji u ishrani, uključujući anoreksiju nervozu i bulimiju nervozu, su ozbiljne i potencijalno opasne po život mentalne bolesti koje pogađaju oko 1,25 miliona ljudi u Velikoj Britaniji. Karakterišu ih intenzivni strahovi oko ishrane, težine i oblika tela, ovi poremećaji mogu izazvati značajnu količinu psihičkog stresa i često se javljaju zajedno sa drugim stanjima kao što su anksioznost i zavisnost. Sama anoreksija ima najveću stopu smrtnosti od svih psihijatrijskih poremećaja, ali malo se zna o tome šta je uzrokuje, što znači da su mogućnosti lečenja ograničene i nisu uvek efikasne.

Nova studija Instituta za psihijatriju, psihologiju i neuronauku (IoPPN) na King’s College London otkriva dalji uvid u veze između osobina ličnosti i pojave simptoma poremećaja u ishrani. Ovi nalazi bi mogli pomoći istraživačima da osmisle personalizovanije tretmane.

Studija, objavljena u časopisu Journal of Affective Disorders, koristi sveobuhvatan pristup kako bi se sagledalo kako su kombinacije različitih osobina ličnosti povezane sa zajedničkim razvojem i pojavom poremećaja u ishrani, depresije, anksioznosti i suicidalnog rizika.

Istraživači su identifikovali profile ličnosti koji bi mogli da ukažu na budući rizik i trenutne dijagnoze poremećaja u ishrani i nekoliko pratećih stanja. Otkrili su da su neuroticizam – sklonost pojedinca da doživljava negativne emocije – i impulsivnost dve ključne osobine ličnosti koje mogu poslužiti kao rani faktori rizika za buduću anksioznost i ponašanje na dijeti.

Prema nalazima, intervencije i terapije koje se fokusiraju na osobine ličnosti poput neuroticizma mogle bi biti ključne za sprečavanje razvoja poremećaja u ishrani kod onih koji su u riziku.

„Zamislite iskustva negativnih emocija kao da se vozite po neravnom putu. Ljudi sa visokim neuroticizmom mogu se češće susresti sa tim udarcima i osećati ih intenzivnije. Često pokazuju povećanu osetljivost na stresore i doživljavaju ih kao više preteći ili izazovniji Ovo može dovesti do izbegavanja ili neprilagođenih strategija suočavanja sa tim, neurotizam ima snažnu vezu sa mentalnim zdravljem“, kaže dr Zuo Zhang, prvi autor studije i postdoktorski istraživač u Centru za socijalnu, genetičku i razvojnu psihijatriju u King’s IoPPN.

Tim je analizirao podatke iz tri uzorka sa preklapajućim merama psihopatologije (tj. simptoma) i ličnosti: longitudinalni uzorak adolescenata koji uključuje ponovljena posmatranja tokom ~10 godina (IMAGEN) i kliničke uzorke mladih odraslih osoba sa poremećajima u ishrani (ESTRA), velikom depresijom ili poremećaj upotrebe alkohola (STRATIFIJ).

Utvrđeno je da je neuroticizam dijagnostički marker i za anoreksiju i za bulimiju, dok je impulsivnost imala specifične veze sa bulimijom. Pored toga, nalazi sugerišu da je beznađe ključni dijagnostički marker depresije, anksioznosti i suicidalnog rizika koji se javljaju uz poremećaje u ishrani, dok je otkriveno da ekstraverzija ima potencijalne zaštitne faktore povezane sa nižim rizikom od depresije kod pacijenata sa bulimijom.

Studija bi mogla da igra ključnu ulogu u informisanju o dizajnu novih tretmana poremećaja u ishrani koji ciljaju na specifične osobine ličnosti.

Dr Džang dodaje: „[Naši nalazi] sugerišu da intervencije usmerene na beznađe i introverziju mogu da poboljšaju kliničke ishode. Za ljude koji se osećaju beznadežno, terapije se mogu fokusirati na izazivanje negativnih uverenja i misli, podučavanje veština suočavanja sa stresom i neuspesima, i postavljanje ostvarivi ciljevi za negovanje osećaja nade i delovanja Za introvertnije ljude, terapije mogu uključiti strategije za poboljšanje društvenih veština, povećanje asertivnosti i izgradnju poverenja u društvene interakcije.

„Takvi lako primenljivi markeri predviđanja i dijagnostike mogli bi da igraju ključnu ulogu u informisanju o dizajnu novih, personalizovanih tretmana poremećaja u ishrani koji ciljaju na specifične osobine ličnosti“, kaže profesor Silvane Desrivieres, viši autor studije i profesor biološke psihijatrije na Social, Centar za genetičku i razvojnu psihijatriju u King’s IoPPN.

Razumevanjem mehanizama i faktora rizika poremećaja u ishrani i pratećih stanja mentalnog zdravlja, možemo se približiti razvoju personalizovanijih intervencija i strategija prevencije – poboljšanju ishoda kako za rizične pojedince, tako i za one koji već žive sa ovim razornim bolestima.