Ispitivanje novog leka daje obećavajuće bezbednosne rezultate za retka plućna stanja

Ispitivanje novog leka daje obećavajuće bezbednosne rezultate za retka plućna stanja

Multicentrična studija bezbednosti na UC Davis Health testirala je proteinski lek (INBRKS-101), razvijen da poboljša negu ljudi sa nedostatkom alfa-1 antitripsina (AATD), i pokazala je da je terapija prilično bezbedna.

Objavljeni u časopisu Chronic Opstructive Pulmonari Diseases: Journal of the COPD Foundation, ovi rezultati su dobre vesti za pacijente sa AATD. Ovo ispitivanje takođe postavlja scenu za ključnu fazu 2/3 ispitivanja, koja će proceniti efikasnost leka i možda dovesti do odobrenja američke Uprave za hranu i lekove (FDA).

„Ovo je zaista kompleksan lek i bili smo zadovoljni što su podaci pokazali da je bezbedan i podnošljiv“, rekao je Bruks Kun, vanredni profesor pulmologije i glavni istraživač u UC Davis Health ruci ispitivanja. „Pogledate profil nuspojava i većina njih su bili bolovi. To je zaista uzbudljivo.“

AATD je retka genetska bolest koja pogađa oko 100.000 ljudi u SAD. Stanje je uzrokovano niskim nivoom alfa-1 antitripsina (alfa-1), esencijalnog proteina koji smanjuje imuni odgovor. Bela krvna zrnca, nazvana neutrofili, reaguju na povrede i infekcije, ali na kraju, kada opasnost prođe, alfa-1 dolazi da smiri te neutrofile. Nizak alfa-1 znači da neutrofili bukvalno ne znaju kada da prestanu, stvarajući ogromnu upalu u plućima i drugim organima.

„Alfa-jedan treba da uđe i kaže neutrofilima da je rat završen“, rekao je Kun. „Ali kada pacijent ima nedostatak, on ima neproverenu, upornu neutrofilnu upalu. Pošto su pluća na prvoj liniji izloženosti, obično primaju najteže udarce.“

Pacijenti sa AATD doživljavaju različite simptome, uključujući kratak dah, hronični kašalj, infekcije pluća, emfizem, umor i ubrzan rad srca. Poslednjih 40 godina, standardni tretman su bile nedeljne infuzije alfa-1 iz plazme. Međutim, lečenje može biti prilično naporno.

„Ovo je jedan od onih slučajeva u kojima bi terapija mogla biti gotovo jednako izazovna kao i stvarna bolest“, rekao je Kuhn. „Pacijenti moraju da dobijaju infuziju jednom nedeljno, što na kraju traje pola dana. Za zaposlene ljude to je pravi izazov.“

Još jedan nedostatak postojeće terapije je njeno izvođenje plazme. Tokom pandemije COVID-19, zalihe su bile kratke jer su se ljudi plašili da izađu i doniraju. Ovo je bilo loše vreme za pacijente sa AATD, koji su se suočili sa smrtonosnim respiratornim virusom bez njihove normalne profilaktičke nege.

INBRKS-101 je razvijen da pomogne u ublažavanju ovih opterećenja. Proteinski lek kombinuje alfa-1 proteine i antitelo i dizajniran je da duže ostane u krvi i organima.

Kao i alfa-1 dobijen iz plazme, INBRKS-101 se redovno infundira. Međutim, rane studije pokazuju da bi se ovaj lek potencijalno mogao davati pacijentima svake tri ili četiri nedelje. Pored toga, pošto je sintetička, ova terapija bi potencijalno mogla da smanji ili eliminiše probleme u lancu snabdevanja.

Studija je otkrila da se lek prilično dobro podnosi i da je alfa-1 ostao u krvi nedeljama. Pored toga, lek je održavao alfa-1 na višim nivoima, što bi moglo da pruži dodatnu zaštitu u poređenju sa zastarelom terapijom. Dalja studija je pokazala da je lek prodro u pluća, gde bi trebalo da bude najviše dobar. FDA je dala leku Fast Track status, što znači da bi mogao doći do pacijenata ranije.

„Bio sam impresioniran koliko su čisti rezultati“, rekao je Kuhn. „Farmakokinetika, ili koliko dugo je lek efikasan u telu, pokazala se odličnom, a imunogenost je bila minimalna. Tu postoji stvarno obećanje i, za pacijente sa AATD koje lečim infuzijom, mislim da ne mogu preceniti praktične prednosti za njih.“