Genetska studija otključava nove veze između problema sa spavanjem i mentalnog zdravlja

Genetska studija otključava nove veze između problema sa spavanjem i mentalnog zdravlja

Ogromna genetska studija koja je uključila skoro 800.000 učesnika otkrila je genetske faktore koji doprinose upotrebi lekova za spavanje, bacajući novo svetlo na zamršen odnos između problema sa spavanjem i psihijatrijskih stanja.

Studija, koju su predvodili istraživači sa Univerziteta u Helsinkiju, identifikovala je 27 genetskih oblasti koje su značajno povezane sa kupovinom lekova za spavanje. Mnogi od ovih regiona sadrže gene vezane za spavanje i psihijatrijske osobine.

Produženi problemi sa spavanjem, koji se često nazivaju hronična nesanica ili dugotrajni poremećaji spavanja, pogađaju otprilike 10% do 15% odrasle populacije. Hronični problemi sa spavanjem povezani su sa brojnim fizičkim zdravstvenim problemima i mogu značajno da umanje kvalitet života. Međutim, biološki mehanizmi koji dovode do nesanice nisu dobro shvaćeni.

Da bi se uhvatili u koštac sa genetskom osnovom problema sa spavanjem, vođa FIMM-EMBL grupe Hana Olila i njen tim analizirali su podatke više od 300.000 Finskih pojedinaca iz FinnGen studije i skoro 500.000 pojedinaca iz Britanske Biobanke. Rezultati studije su nedavno objavljeni u časopisu SLEEP.

Međutim, dijagnosticiranje i proučavanje problema sa spavanjem na osnovu podataka iz elektronskog zdravstvenog registra može biti izazovno. Da bi prevazišao ovaj problem, istraživački tim je koristio informacije o kupovini lekova za spavanje kako bi uhvatio ljude sa nesanicom.

Upoređujući varijaciju genoma pojedinaca koji su kupili lekove za spavanje jednom ili nekoliko puta sa onim pojedincima koji nikada nisu kupili lekove za spavanje, istraživači su mogli da istaknu genetske oblasti povezane sa upotrebom lekova.

Nije iznenađujuće da neke od identifikovanih genomskih oblasti sadrže gene koji su povezani sa spavanjem. Pored toga, rezultati su istakli nekoliko gena koji su, na osnovu ranijih studija, povezani sa psihijatrijskim i osobinama ličnosti.

Dalje sprovedene analize sugerišu da su stanja kao što su anksioznost, depresija i šizofrenija faktori rizika za povećanu kupovinu lekova za spavanje.

„Naši rezultati ilustruju da je veza između kupovine lekova za spavanje i psihijatrijskih osobina uzročna, tako da problemi sa spavanjem zahvaćeni kupovinom lekova za spavanje povećavaju rizik od psihijatrijskih osobina“, kaže prvi autor studije, dr Martin Broberg sa Instituta za Molekularna medicina Finska (FIMM), Univerzitet u Helsinkiju.

Identifikacija specifičnih genetskih markera povezanih sa problemima spavanja može dovesti do personalizovanijih i efikasnijih strategija lečenja za osobe koje pate i od spavanja i od psihijatrijskih poremećaja.

„Naš nalaz naglašava važnost rešavanja problema spavanja kao dela opšteg upravljanja psihijatrijskim bolestima“, kaže dr Hana Olila iz FIMM-a, koja je vodila studiju.