Finska nudi farmerima vakcine protiv ptičijeg gripa, stručnjaci kažu da bi i SAD trebalo

Finska nudi farmerima vakcine protiv ptičijeg gripa, stručnjaci kažu da bi i SAD trebalo

Kako se ptičji grip širi među mlečnim govedima u SAD, veterinari i istraživači su primetili potez Finske da vakciniše farmerske radnike koji su u opasnosti od infekcije. Pitaju se zašto njihova vlada ne čini isto.

„Poljoprivrednici, veterinari i proizvođači rukuju velikim količinama mleka koje može sadržati visok nivo virusa ptičjeg gripa“, rekla je Kej Ruso, veterinarka za stoku i živinu iz Fort Kolinsa u Koloradu. „Ako se čini da vakcina pruža određeni imunitet, mislim da bi im trebalo ponuditi.“

Među desetak stručnjaka za virusologiju i epidemiju koje je intervjuisao KFF Health Nevs, većina se slaže sa Rusom. Oni su rekli da ljudima koji rade sa kravama za mleko treba ponuditi vakcinaciju za bolest koja je ubila otprilike polovinu ljudi za koje se zna da su je dobili širom sveta u poslednje dve decenije, koja je ubila mačke u SAD ove godine i ima potencijal za pandemiju.

Međutim, neki istraživači su stali na stranu Centara za kontrolu i prevenciju bolesti u preporuci protiv vakcinacije za sada. Nema dokaza da se ovogodišnji virus ptičjeg gripa širi među ljudima ili izaziva ozbiljne bolesti kod ljudi. I nejasno je koliko bi dostupna vakcina sprečila bilo koji scenario.

Ali pristup čekanja i gledanja „je kockanje“, rekla je Dženifer Nuco, direktorka Pandemijskog centra na Univerzitetu Braun. „Dok vidimo ozbiljne ishode, to znači da je mnogo ljudi zaraženo.“

„Sada je vreme da ponudimo vakcine poljoprivrednicima u Sjedinjenim Državama“, rekao je Nahid Bhadelia, direktor Bostonskog univerzitetskog centra za nove zarazne bolesti. Još hitnije mere zaostaju u SAD, dodala je ona. Testiranje radnika na farmama i krava je preko potrebno da bi se otkrio virus ptičjeg gripa H5N1, proučio ga i ugasio pre nego što postane stalnica na farmama – što predstavlja uvek prisutnu pretnju pandemijom.

Demetre Daskalakis, direktorka Nacionalnog centra za imunizaciju i respiratorne bolesti CDC-a, rekla je da agencija ozbiljno shvata ptičji grip i da SAD skladišti 4,8 miliona doza vakcine. Ali, rekao je, „nema preporuke da se pokrene kampanja vakcine“.

„Sve se radi o odnosima rizika i koristi“, rekao je Daskalakis. Prednosti su nejasne jer nije bilo dovoljno testiranja da bi se razumelo koliko lako virus skače sa krava na ljude i koliko oni postaju bolesni. Samo četiri osobe u Sjedinjenim Državama su bile pozitivne ove godine, sa blagim slučajevima – premalo da bi se izvlačili zaključci.

Drugi poljoprivredni radnici i veterinari koji rade na farmama mleka sa epidemijama su prijavili da su bolesni, rekao je Ruso, ali nisu testirani. Laboratorije javnog zdravlja testirale su samo oko 50 ljudi na ptičiji grip od kada je epidemija otkrivena u martu.

Ipak, Daskalakis je rekao da CDC nije zabrinut što agenciji nedostaju zabrinjavajuće infekcije ptičijim gripom zbog svog sistema za nadzor gripa. Bolnice prijavljuju pacijente sa teškim slučajevima gripa, a ove godine brojke su normalne.

Još jedan signal koji opušta agenciju je da virus još nema mutacije koje mu omogućavaju da se brzo širi među ljudima dok kijaju i dišu. „Ako počnemo da vidimo promene u virusu, to je još jedan faktor koji bi bio deo odluke da se iz faze planiranja pređe u operativnu“, rekao je Daskalakis.

8. jula, istraživači su izvestili da je virus možda bliži širenju među ljudima nego što se ranije mislilo. Čini se da to još uvek ne čini, ali eksperimenti sugerišu da ima sposobnost da inficira ljudske disajne puteve. Takođe se širio između dva laboratorijska tvora kroz vazduh.

U razmatranju vakcina, agencija uzima trag iz izbijanja svinjskog gripa iz 1976. godine. Zvaničnici su se u početku plašili ponavljanja pandemije svinjskog gripa iz 1918. godine koja je ubila oko pola miliona ljudi u Sjedinjenim Državama. Tako su brzo vakcinisali skoro 43 miliona ljudi u zemlji u roku od godinu dana.

Ali slučajevi svinjskog gripa su te godine bili blagi. Zbog toga se vakcina činila nepotrebno rizičnom jer se pojavilo nekoliko izveštaja o potencijalno smrtonosnom poremećaju, Gijen-Bareovom sindromu. Otprilike jedan od svakog miliona ljudi koji dobiju vakcinu protiv gripa može dobiti ovaj poremećaj, prema CDC-u. Taj rizik nadmašuju prednosti prevencije. Od 1. oktobra, čak 830.000 ljudi je hospitalizovano zbog sezonskog gripa, a umrlo je od 25.000 do 75.000 ljudi.

Izveštaj nakon akcije o situaciji sa svinjskim gripom iz 1976. nazvao je to „otrežnjujućom pričom upozorenja“ o preranom reagovanju na neizvesnu pretnju po javno zdravlje. „To je priča o tome šta se dešava kada pokrenete program vakcinacije gde prihvatate rizik bez ikakve koristi“, rekao je Daskalakis.

Pol Ofit, virolog u Dečjoj bolnici u Filadelfiji, staje na stranu CDC-a. „Čekao bih više podataka“, rekao je.

Međutim, drugi istraživači kažu da ovo nije uporedivo sa 1976. jer ne sugerišu da SAD vakcinišu desetine miliona ljudi. Radije govore o dobrovoljnoj vakcini za hiljade ljudi u bliskom kontaktu sa stokom. Ovo smanjuje mogućnost retkih neželjenih efekata.

Vakcinu protiv ptičijeg gripa, koju je napravila kompanija za vakcinu protiv gripa CSL Sekirus, prošle godine je odobrio evropski ekvivalent FDA. Starija sorta ima odobrenje FDA, ali novija sorta još nije dobila zeleno svetlo.

Iako vakcina cilja na drugačiji soj ptičjeg gripa od virusa H5N1 koji sada cirkuliše kod krava, studije pokazuju da izaziva imuni odgovor protiv obe vrste. Smatra se bezbednim jer koristi istu tehnologiju vakcine na bazi jaja koja se primenjuje svake godine u vakcinama protiv sezonskog gripa.

Iz ovih razloga, Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Holandija i desetak drugih zemalja gomilaju milione doza. Finska očekuje da će ih ponuditi ljudima koji rade na farmama krzna ovog meseca iz predostrožnosti jer su njene farme kuna i lisica prošle godine pogođene ptičijim gripom.

Nasuprot tome, mRNA vakcine koje se razvijaju protiv ptičjeg gripa bile bi prve za grip. Vlada SAD je 2. jula objavila da će platiti Moderni 176 miliona dolara za njihov razvoj i da bi vakcine mogle ući u klinička ispitivanja sledeće godine. Široko korišćena protiv COVID-19, ova novija tehnologija koristi mRNA da nauči imuni sistem kako da prepozna određene viruse.

U međuvremenu, Florijan Kramer, virusolog gripa na medicinskoj školi Ikan na Mount Sinaju, rekao je da bi ljudi koji rade na farmama mleka trebalo da imaju mogućnost da dobiju vakcinu na bazi jaja. On izaziva imuni odgovor protiv primarne komponente virusa ptičjeg gripa H5N1 koji bi trebalo da pruži određeni stepen zaštite od infekcije i ozbiljne bolesti, rekao je on.

Ipak, njegova zaštita ne bi bila 100%. I niko ne zna koliko bi slučajeva i hospitalizacija sprečio pošto nije korišćen u borbi protiv ovogodišnjeg virusa. Takvi podaci bi trebalo da se prikupljaju u studijama koje prate rezultate ljudi koji se odluče da ga dobiju, rekao je on.

Kramera ne umiruje nedostatak teških slučajeva ptičijeg gripa uočenih u klinikama. „Ako vidite signal u bolnicama, mačka je izašla iz torbe. Igra je gotova, imamo pandemiju“, rekao je on. „To je ono što želimo da izbegnemo.

On i drugi su naglasili da Sjedinjene Države treba da učine sve što mogu da suzbiju infekcije pre nego što sezona gripa počne u oktobru. Vakcina bi mogla da obezbedi dodatni sloj zaštite pored testiranja, nošenja rukavica i zaštitnih naočara, i dezinfekcije opreme za mužu. Naučnici se brinu da ako ljudi istovremeno obole od ptičjeg gripa i sezonskog gripa, virusi ptičijeg gripa mogu da izazovu adaptacije sezonskih virusa koje im omogućavaju da se brzo šire među ljudima.

Oni takođe napominju da bi mogli potrajati meseci za distribuciju vakcina nakon što se preporuče, jer je za to potreban kontakt. Ljudima koji rade pored krava muzara još uvek nedostaju informacije o virusu, četiri meseca nakon ove epidemije, rekla je Betani Boges Alkauter, direktorka istraživanja u Nacionalnom centru za zdravlje poljoprivrednika.

Zdravstveni zvaničnici razgovarali su sa vlasnicima farmi mleka, ali Boggesovi intervjui sa radnicima na farmi sugerišu da ti razgovori nisu dospeli do njihovog osoblja. Jedan farmerski radnik u Teksaškom Panhendlu rekao joj je da mu je naređeno da dezinfikuje ruke i čizme kako bi zaštitio krave od bolesti koje radnici mogu da nose. „Nikada nam nisu rekli da li krava može da nas zarazi nekom bolešću“, rekao je radnik na farmi na španskom.“

Spori tempo obrazovnog dometa je podsetnik da je za sve potrebno vreme, uključujući i odluke o vakcinama. Kada odlučuje da li da preporuči vakcine, CDC obično traži smernice od svog Savetodavnog odbora za praksu imunizacije ili ACIP-a. Konsultant grupe, istraživač zaraznih bolesti Vilijam Šafner, više puta je tražio od agencije da predstavi svoje mišljenje o vakcini protiv ptičijeg gripa Sekirus.

Umesto da brine o situaciji sa svinjskim gripom iz 1976. godine, Šafner je predložio CDC-u da razmotri pandemiju svinjskog gripa 2009-10. To je izazvalo više od 274.000 hospitalizacija i 12.000 smrtnih slučajeva u SAD za godinu dana. Do trenutka kada su vakcine uvedene, rekao je, veliki deo štete je učinjen.

„Vreme je da o tome razgovaramo sa ACIP-om“, rekao je Šafner, pre nego što ptičji grip postane hitan slučaj za javno zdravlje. „Ne želimo da razgovaramo o tome dok se krave ne vrate kući usred krize.“