Za zdrave starije odrasle osobe, upotreba antibiotika nije povezana sa povećanim rizikom od kognitivnog oštećenja ili demencije, prema studiji objavljenoj u onlajn izdanju Neurologi od 18. decembra 2024.
Kognitivno oštećenje je kada neko ima suptilne promene u razmišljanju i pamćenju poput zaboravljanja događaja i češćeg gubljenja predmeta. Demencija je kada problemi s razmišljanjem i pamćenjem postaju napredniji i utiču na sposobnost osobe da obavlja svakodnevne zadatke.
„U prethodnim istraživanjima je otkriveno da antibiotici ometaju mikrobiom creva, što je zajednica sićušnih organizama koji žive u našim crevima i podržavaju varenje“, rekao je autor studije Andrev T. Chan, MD, MPH, sa Harvardske medicinske škole u Bostonu, Massachusetts.
„Pošto je utvrđeno da je mikrobiom creva važan za održavanje opšteg zdravlja, a možda i kognitivne funkcije, postojala je zabrinutost da antibiotici mogu imati štetan dugoročni efekat na mozak. S obzirom na to da se starijim odraslim osobama češće prepisuju antibiotici i takođe sa većim rizikom od kognitivnog pada, ovi nalazi nude sigurnost u vezi sa upotrebom ovih lekova.“
Studija je obuhvatila 13.571 zdravu osobu koja je bila starija od 70 godina. Istraživači su definisali „zdravo“ kao da nemaju srčana oboljenja, demenciju, ozbiljne fizičke nedostatke ili bilo kakve zdravstvene probleme koji bi im mogli skratiti život na manje od pet godina.
Svi učesnici su bili bez kognitivnih oštećenja i demencije tokom prve dve godine studije. Tokom ovog vremena, istraživači su utvrdili upotrebu antibiotika od strane učesnika pregledom zapisa o receptima. Ukupno 63% ljudi je bar jednom koristilo antibiotike za to vreme.
Učesnici su podeljeni u dve grupe, one koji su koristili antibiotike i one koji nikada nisu koristili antibiotike. Istraživači su ih takođe podelili u grupe na osnovu toga koliko su antibiotika prepisivali u prve dve godine, od nula do pet ili više recepata, kako bi mogli da pregledaju da li više antibiotika povećava rizik za osobu.
Učesnici su zatim praćeni u proseku još pet godina, tokom kojih je 461 osoba razvila demenciju, a 2.576 osoba je razvilo kognitivno oštećenje.
Istraživači su zatim ispitali da li je upotreba antibiotika tokom prve dve godine povezana sa promenama tokom vremena u razmišljanju i veštinama pamćenja.
Učesnici su uradili niz kognitivnih testova na početku studije, nakon jedne godine, a zatim svake dve godine nakon toga. Testovi su merili veštine razmišljanja i pamćenja kao što su pažnja, izvršna funkcija i jezik.
Istraživači su zatim pogledali rezultate i uporedili ljude koji su uzimali antibiotike sa onima koji nisu. Nisu našli razliku između ove dve grupe.
Nakon prilagođavanja faktorima kao što su porodična istorija demencije, kognitivne funkcije na početku studije i lekovi za koje se zna da utiču na kogniciju, istraživači su otkrili da upotreba antibiotika nije povezana sa povećanim rizicima za kognitivno oštećenje ili demenciju u poređenju sa nekorišćenjem ovih lekova.
Istraživači takođe nisu pronašli nikakve veze sa kumulativnom upotrebom antibiotika, kontinuiranom upotrebom i specifičnim vrstama antibiotika.
Ograničenje studije je bilo to što je pratila učesnike u kratkom vremenskom periodu, što znači da istraživači nisu mogli da utvrde da li može postojati dugoročni efekat upotrebe antibiotika na kogniciju. Chan je napomenuo da su potrebne duže studije.
