Depresija, anksioznost i stres povezani sa lošim zdravljem srca

Depresija, anksioznost i stres povezani sa lošim zdravljem srca

Srce i um su snažno povezani, sa depresijom, anksioznošću i hroničnim stresom koji povećavaju rizik od komplikacija na zdravlje srca i mozga, prema dve preliminarne studije koje će biti predstavljene na naučnim sesijama Američkog udruženja za srce 2023, održanim 11.-13. u Filadelfiji.

Poznato je da stanja mentalnog zdravlja, uključujući depresiju, anksioznost i stres, povećavaju rizik od lošeg zdravlja srca, prema Američkom udruženju za srce, a u dve nove studije istraživači su izmerili koliko nečije mentalno stanje utiče na zdravlje srca.

„Postoje jasne veze između psihološkog zdravlja i rizika od kardiovaskularnih bolesti. Ove studije doprinose rastućem broju podataka koje imamo o tome kako negativno psihološko zdravlje može povećati rizik od srčanih i moždanih bolesti“, rekao je Glenn N. Levine, MD, FAHA, predsednik odbora za pisanje naučne izjave o psihološkom zdravlju, blagostanju i povezanosti uma-srce-tela Američkog udruženja za srce za 2021.

Prva studija je ispitivala mehanizam kojim mentalno stanje utiče na zdravlje srca. Istraživači su otkrili da anksioznost i depresija ubrzavaju razvoj novih faktora rizika od kardiovaskularnih bolesti.

„Iako je poznato da depresija i anksioznost povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti, kao što su srčani udar i moždani udar, mehanizam koji leži u osnovi toga nije u potpunosti poznat“, rekao je glavni autor studije Giovanni Civieri, MD, istraživač u Cardiovascular Imaging Research. Centar u opštoj bolnici Masačusets i medicinskoj školi Harvard, obe u Bostonu.

„U našoj studiji smo identifikovali mehanizam koji u velikoj meri objašnjava vezu između ovih psiholoških faktora i kardiovaskularnih bolesti.“

Civieri i njegove kolege proučavali su podatke odraslih upisanih u Mass General Brigham Biobank u Bostonu bez prethodnih srčanih događaja. Vreme potrebno za razvoj novih kardiovaskularnih faktora rizika mereno je tokom 10 godina praćenja.

Istraživači su otkrili:

„Razvoj kardiovaskularnih faktora rizika više od šest meseci ranije, u proseku od pet godina je mnogo“, rekao je Civieri. „Činjenica da je genetska analiza podržala kliničke nalaze bila je intrigantna i pružila dodatno poverenje u naše rezultate.“

Istraživači sugerišu da depresija i anksioznost mogu izazvati promene u mozgu koje izazivaju nizvodne efekte u telu, kao što su povećana upala i taloženje masti.

Nalazi naglašavaju važnost skrininga kardiovaskularnih faktora rizika kod osoba sa depresijom i anksioznošću.

„Ova studija ilustruje da zdravstveni radnici treba da budu svesni da negativno psihičko zdravlje — stvari poput depresije ili anksioznosti — ne samo da utiču na mentalno stanje pacijenta, već takođe mogu uticati na njihovo fizičko zdravlje i rizik od srčanih oboljenja. Dakle, to nisu benigna stanja“, rekao je Levin, glavni kliničar i profesor medicine na Medicinskom koledžu Bejlor, šef kardiološkog odeljenja u medicinskom centru Michael E. DeBakei VA, oboje u Hjustonu. „Ovo su stvari koje želimo agresivno uputiti ljudima na stručnjake za mentalno zdravlje.“

Civieri je takođe podstakao osobe sa depresijom ili anksioznošću da se češće podvrgavaju skriningu svojih kardiovaskularnih faktora rizika kao što su visok krvni pritisak, visok holesterol i dijabetes tipa 2. „Iako nismo istraživali ovaj aspekt, razumno je pretpostaviti da lečenje depresije i anksioznosti može smanjiti ubrzani razvoj kardiovaskularnih faktora rizika“, rekao je on.

Pozadina studija:

Dizajn opservacione studije i moguća pogrešna klasifikacija dijagnostičkih kodova za depresiju i anksioznost predstavljaju ograničenja za studiju.

U drugoj, nepovezanoj studiji, istraživači su istraživali efekte kumulativnog stresa na zdravlje srca i mozga ispitujući odgovore na upitnike koje su popunili odrasli u Dalas Heart Studi koji nisu imali postojeće kardiovaskularne bolesti.

„Ova jedinstvena studija je istraživala odnos između našeg novog kumulativnog rezultata stresa i njegovih podkomponenti na kardiovaskularnim faktorima rizika kao pokušaj da se ovaj odnos dalje razume“, rekao je glavni autor Ijeoma Eleazu, dr. Dallas. „Prema našim saznanjima, ovo je prva studija koja pruža takvu višedimenzionalnu analizu odnosa između percipiranog stresa i kardiovaskularnih bolesti.“

Tokom perioda od mesec dana, istraživači su integrisali generalizovani svakodnevni stres; psihosocijalni stres (pretnje psihološkom ili socijalnom funkcionisanju izazvane stresom); finansijski stres i stres percipiran u komšiluku u rezultat koji se naziva „kumulativni rezultat stresa“.

Ovaj novi rezultat je snažno i značajno povezan sa razvojem kardiovaskularnih bolesti nakon prilagođavanja poznatih faktora rizika za kardiovaskularne bolesti kao što su visok krvni pritisak, dijabetes tipa 2, pušenje i visok holesterol, kao i prilagođavanja prihoda i obrazovanja, objasnio je Eleazu.

Čak i nakon prilagođavanja faktorima rizika kao što su visok krvni pritisak, visok holesterol, pušenje i dijabetes tipa 2, kao i prihod i obrazovanje, istraživači su otkrili da je veći kumulativni stres:

Pored toga, kumulativni rezultati stresa bili su viši među onima koji su prijavili rasnu/etničku diskriminaciju i nedostatak zdravstvenog osiguranja; a viši rezultati su takođe povezani sa visokim krvnim pritiskom, prekomernom težinom, fizičkom neaktivnošću i pušenjem.

„Postoje faktori percipirane stresa na nivou pojedinca koji su činili našu psihosocijalnu komponentu skora, kao i demografski faktori koji su bili zastupljeni u komponenti ocenjivanja finansijskog stresa, pa čak i faktori okruženja koji su bili zastupljeni u komponenti skora stresa u našem okruženju. Ovi pojedinci Čini se da su faktori sami po sebi manje povezani sa kardiovaskularnim ishodima od multidimenzionalnog kumulativnog rezultata stresa“, rekao je Eleazu.

„Ovi nalazi ukazuju na to da možda ne bilježimo uticaj stresa na adekvatan način kada posmatramo samo jedan faktor ili kada ga procjenjujemo široko i/ili subjektivno. Ovo je posebno važno među ljudima u različitim ili manjim populacijama koji mogu iskusiti različite vrste i višestruki stresori istovremeno.“

Analiza takođe ukazuje da je stalni stres povećao rizik od lošeg zdravlja srca i mozga na dva načina: direktnim uticajem na fizičko blagostanje, kao i povećanjem loših životnih navika kao što su pušenje i sedeći način života, što, zauzvrat, dovodi do smanjenja kardiovaskularno zdravlje .

Prethodna istraživanja su pokazala da hronični stres može dovesti do povišenih nivoa hormona stresa poput kortizola, što zauzvrat može uticati na nivo šećera u krvi, upale i druge biološke lančane reakcije koje utiču na srce, rekao je Eleazu.

„Zaista postoji veza između uma i srca. Briga o svom umu može uticati i na vaše fizičko zdravlje“, rekla je ona. „Bilo bi sjajno videti više pacijenata koji razgovaraju sa svojim lekarima o svojim nivoima stresa i više lekara koji vrše skrining na visok teret stresa kod svojih pacijenata. Na taj način možemo zajedno da radimo na borbi protiv loših ishoda.“

Levin je dodao: „Ovaj novi koncept sabiranja i procene nečijeg kumulativnog stresa je sjajan, jer u nekim aspektima našeg života možda ne doživljavamo mnogo stresa, ali u drugim aspektima našeg života, recimo finansijama ili zdravlju, možda imamo mnogo Ova studija je otkrila da je najbolje sagledati ukupni kumulativni stres neke osobe – a ne samo je pitati o jednom aspektu njihovog života ili života koji bi mogao da utiče na stres.“