Čini se da zamena ugljenih hidrata proteinima smanjuje smrtnost kod odraslih sa hroničnom bolešću bubrega

Čini se da zamena ugljenih hidrata proteinima smanjuje smrtnost kod odraslih sa hroničnom bolešću bubrega

Ishrana sa nižim sadržajem ugljenih hidrata i šećera mogla bi da produži očekivani životni vek odraslih sa hroničnom bubrežnom bolešću (CKD), prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Renal Failure. Čini se da zamena ugljenih hidrata proteinima i/ili zamena šećera ugljenim hidratima bez šećera smanjuje rizik od smrtnosti, pokazalo je istraživanje.

Trenutne smernice Svetske zdravstvene organizacije (SZO) za opštu populaciju preporučuju ishranu sa niskim sadržajem masti i ugljenih hidrata, čineći proteine primarnim izvorom energije. Međutim, SZO preporučuje ishranu sa niskim sadržajem proteina za one sa CKD, jer se smatra da visoki nivoi proteina ubrzavaju propadanje bubrega.

CKD je uobičajeno stanje koje pogađa oko 15% ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD. Optimalna ishrana može efikasno sprečiti napredovanje CKD-a, ali vrlo malo studija je istraživalo uticaj unosa ugljenih hidrata kod osoba sa bolešću.

Da bi istražili da li dijeta sa niskim sadržajem ugljenih hidrata može biti prikladna za pacijente sa CKD, glavni autor Kidong Ren iz bolnice Peking Union Medical College, Kina i kolege su istražili povezanost između unosa makronutrijenata (masti, proteina, ugljenih hidrata) i rizika od smrtnosti od svih uzroka kod 3.683 odrasli pacijenti sa CKD u SAD

Otkrili su da ljudi sa CKD imaju manji rizik od smrtnosti kada konzumiraju 30%-45% svoje energije iz ugljenih hidrata (u poređenju sa 60%) i 5%-20% svoje energije iz šećera (u poređenju sa 40%).

Istraživači su zatim sproveli analizu izo-kalorične zamene koja je pokazala da zamena energetskog unosa iz ugljenih hidrata proteinima (do 30%) i/ili zamena šećera ugljenim hidratima bez šećera (do 55%) smanjuje rizik od smrtnosti od svih uzroka. ukupan energetski unos je ostao konstantan.

„Naši rezultati sugerišu da bi savete o ishrani pacijentima sa CKD trebalo davati u skladu sa njihovom trenutnom strukturom ishrane (posebno procentom unosa ugljenih hidrata) i treba uzeti u obzir šećer/ugljikohidrate bez šećera kada prilagođavate njihov unos ugljenih hidrata“, koautor Kidong Ren, iz bolnice Peking Union Medical College, kaže.

„Uočili smo niži rizik od smrtnosti sa manjim unosom ugljenih hidrata i smanjenje rizika od smrtnosti kada smo ugljene hidrate zamenili proteinima. Takođe smo otkrili da je veći unos proteina povezan sa nižim rizikom od smrtnosti kod pacijenata sa CKD. Međutim, dugotrajnije i opsežnije studije veličine uzorka potrebni su za potpunije određivanje efekta ishrane sa visokim sadržajem proteina kod pacijenata sa CKD.“