Čini se da dnevni dodatak ishrani jača funkciju mozga kod starijih ljudi

Čini se da dnevni dodatak ishrani jača funkciju mozga kod starijih ljudi

Ono što je dobro za starenje creva može biti dobro i za mozak koji stari. Prva studija ove vrste na blizancima otkrila je da svakodnevno uzimanje proteinskih i prebiotičkih suplemenata može poboljšati rezultate na testovima pamćenja kod ljudi starijih od 60 godina.

Nalazi su hrana za razmišljanje, posebno jer se isti test vizuelnog pamćenja i učenja koristi za otkrivanje ranih znakova Alchajmerove bolesti.

Dvostruko zaslepljeno ispitivanje uključivalo je dva jeftina prebiotika biljnih vlakana koji su dostupni u slobodnoj prodaji u brojnim zemljama širom sveta. Prebiotici su nesvarljivi potrošni materijali koji pomažu u stimulaciji naših crevnih mikroba.

Jedan se zove inulin, i to je dijetetsko vlakno iz klase fruktana. Drugi se zove fruktooligosaharidi (FOS), i to je biljni ugljeni hidrat koji se često koristi kao prirodni niskokalorični zaslađivač.

Da bi testirali efekat ovih suplemenata na starenje mozga, istraživači na King’s College London upisali su 36 parova blizanaca starijih od 60 godina. Svaki dvojac je nasumično podeljen tako da je jednom blizancu dodeljen dnevni prebiotik u proteinskom prahu, a drugom dodeljen dnevni placebo u proteinskom prahu.

Blizanac koji je nesvesno uzeo inulin ili FOS generalno je postigao veći rezultat na kognitivnom testu tri meseca kasnije.

Štaviše, dnevni dodaci vlaknima povezani su sa malim promenama u mikrobiomu creva između blizanaca. Korisnih bifidobakterija, na primer, bilo je više kod blizanaca koji su uzimali inulin ili FOS.

Studije na miševima sugerišu da bifidobakterijum smanjuje kognitivne deficite regulišući veze creva i mozga.

„Uzbuđeni smo što vidimo ove promene za samo 12 nedelja. Ovo obećava veliko obećanje za poboljšanje zdravlja mozga i pamćenja u našoj starijoj populaciji“, rekla je Meri Ni Loklain, istraživač gerijatrijske medicine na Kraljevskom koledžu u Londonu, kada su rezultati objavljeni u martu .

„Otključavanje tajni osovine creva-mozak moglo bi ponuditi nove pristupe za zdraviji život duže.“

King’s College je dom najvećeg registra blizanaca za odrasle u Ujedinjenom Kraljevstvu, a studije blizanaca su veoma vredne kada je u pitanju razlikovanje uticaja genetike i životne sredine na ljudsko zdravlje.

Prethodne studije na glodarima sugerišu da suplementi bogati vlaknima, poput inulina i FOS-a, mogu da „hrane“ mikrobiom debelog creva, omogućavajući „dobrim“ bakterijama da napreduju.

Neki od ovih bakterijskih igrača su takođe povezani sa poboljšanom kognitivnom funkcijom i kod miševa i kod ljudi.

Dokazi o bliskoj vezi između creva i mozga rastu iz godine u godinu. Neki stručnjaci su sada toliko ubeđeni u rezultate da creva nazivaju ‘drugim mozgom’ tela.

Ali način na koji ova dva nervna sistema rade zajedno ostaje misterija.

Nedavna studija blizanaca u KCL-u sugeriše da konzumiranje određene ‘hrane za mozak’ može biti obećavajući način za lečenje kognitivnog pada. Ali dok prebiotici mogu poboljšati neke aspekte kognitivne funkcije u mozgu koji stari, poput pamćenja i vremena obrade, čini se da nema značajnih fizičkih koristi.

Gubitak mišića se nije poboljšao kod starijih blizanaca koji su uzimali suplemente bogate vlaknima, uprkos činjenici da su inulin i FOS važni faktori u održavanju mišićno-skeletnog sistema.

„Ova biljna vlakna, koja su jeftina i dostupna u slobodnoj prodaji, mogla bi koristiti širokoj grupi ljudi u ovim vremenima bez novca. Oni su takođe bezbedni i prihvatljivi“, rekla je gerijatar Kler Stivs iz KCL.

„Naš sledeći zadatak je da vidimo da li se ovi efekti održavaju tokom dužih perioda iu većim grupama ljudi.

Blizanci koji su učestvovali u trenutnom ispitivanju bili su uglavnom žene, i iako su istraživači prilagodili polne razlike u svojim nalazima, oni priznaju da može postojati određena pristrasnost u izboru među kohortom blizanaca KCL-a.

Međutim, žene su podložnije Alchajmerovoj bolesti, a studije poput ove podržavaju ideju da pad kognitivnih sposobnosti nije uvek bolest mozga, već može uključivati i spoljne faktore.

Creva imaju svoje prste u mnogim telesnim ‘pitama’, uključujući imuni sistem i centralni nervni sistem. Hranjenje njegovog mikrobioma određenim prebioticima i probioticima moglo bi otvoriti vrata za lečenje mnoštva bolesti i bolesti.