Bol od migrene uzrokovan nedostatkom drenaže limfnog sistema u mozgu, sugeriše studija

Bol od migrene uzrokovan nedostatkom drenaže limfnog sistema u mozgu, sugeriše studija

Migrena je hronično i iscrpljujuće neurološko stanje koje pogađa žene 3 do 4 puta više nego muškarce. Iako se procenjuje da je 1,1 milijarda ljudi pogođeno ovim stanjem, fiziološke osnove migrene ostaju misteriozne, ali su veoma proučavane.

Po prvi put, istraživači sa Odeljenja za ćelijsku biologiju i fiziologiju Medicinskog fakulteta UNC su spojili kako mali protein nazvan peptid povezan sa genom kalcitonina (CGRP) utiče na limfni vaskularni sistem, doprinoseći bolu tokom napada migrene. Njihovi rezultati objavljeni su u Journal of Clinical Investigation.

„Naša studija je istakla važnost limfnog sistema mozga u patofiziologiji migrenskog bola“, rekla je dr Ketlin M. Karon, uvaženi profesor Frederika L. Eldridža i predsedavajući Odseka za ćelijsku biologiju i fiziologiju i v. autor o studiji. „Otkrili smo da na bol migrene utiču izmenjene interakcije sa imunim ćelijama i CGRP koji sprečava da cerebrospinalna tečnost iscuri iz meningealnih limfnih sudova.“

Poznato je da je CGRP, mali protein koji je obično uključen u prenos bola u neuronima, povišen u moždanim ovojnicama, ili slojevima tkiva koji okružuju mozak, tokom napada migrene. Tim je otkrio da povećanje nivoa CGRP takođe ima dubok uticaj na limfne sudove mozga – poseban sistem koji olakšava uklanjanje cerebrospinalne tečnosti i stvara puteve za imunološke ćelije da patroliraju zaštitnim omotačem mozga.

Da bi istražili kako tačno CGRP utiče na limfni sistem i doprinosi bolovima migrene, tim istraživača je izveo mnoštvo eksperimenata in vitro i in vivo. Nate Nelson-Manei, MD-Ph.D. student u laboratoriji Caron i prvi autor rada, predvodio je ove eksperimente.

Koristeći modele miša koji su bili imuni na efekte CGRP-a, prvo su potvrdili da su iskusili manje bola i proveli više vremena u jako osvetljenoj komori u poređenju sa onima koji su bili ranjivi na CGRP. Jarko svetlo je bolan stimulans za ljude koji pate od migrene, a sposobnost merenja sličnog ponašanja kod miševa potvrđuje translacioni uticaj studije.

Koristeći tehnike ćelijske kulture, procenili su kako je specijalizovani protein prostorno raspoređen između pojedinačnih ćelija koje oblažu limfne sudove. Protein, nazvan VE-Cadherin, pomaže da se limfne endotelne ćelije drže zajedno i kontroliše koliko tečnosti, poput cerebrospinalne tečnosti, može da se stisne između limfnih endotelnih ćelija i napusti sudove.

Istraživači su otkrili da limfne endotelne ćelije koje su tretirane CGRP-om preuređuju svoje VE-kadherin proteine tako da su poravnati kao patentni zatvarač na jakni, držeći čvrsto zaptivku. Ovakav raspored sprečava prolazak tečnosti između ćelija, smanjujući propustljivost ovih ćelijskih slojeva.

Oni su potvrdili ovaj nalaz u meningealnom limfnom tkivu mišjih modela lečenih migrenom izazvanom nitroglicerinom. Kada su CGRP i sledljiva boja ubrizgani u meningealne limfne sudove, primetili su značajno smanjenje količine cerebrospinalne tečnosti koja izlazi iz lobanje.

Potrebne su buduće studije da bi se otkrile dodatne informacije o postojećim odnosima između migrene, CGRP-a i meningealnih limfnih sudova. Istraživački tim će raditi na tome da razume kako drenaža cerebrospinalne tečnosti kroz meningealne limfne sudove doprinosi migreni kod ljudi kroz studije sa i bez upotrebe najnovijih lekova za CGRP koje je odobrila FDA, kao što su Nurtec, Emgaliti, Ajovi, itd.

Iako je CGRP identifikovan kao glavni krivac za promene u limfnom sistemu koje izazivaju migrenu, istraživači ne razumeju u potpunosti patofiziologiju pokretača migrene i bola. Potrebno je više istraživanja da bi se razumelo kako meningealna limfna vaskulatura i stadijumi života žena vezani za hormone, kao što su pubertet, trudnoća i menopauza, igraju ulogu u nastanku migrene.

„Pošto limfna disfunkcija takođe pokazuje jaku prevalenciju kod žena, primamljivo je spekulisati da bi neurološki poremećaji poput migrene mogli biti vođeni polnim razlikama u meningealnoj limfnoj vaskulaturi“, rekao je Caron, koji je takođe član UNC Lineberger sveobuhvatnog centra za rak. . „Ako bi ovo bilo tačno, onda bi bile poželjne nove terapijske strategije ili mete lekova koji poboljšavaju meningealni limfni i glimfatički tok kod žena.“