Naučnici su otkrili potencijalnu povezanost između bakterija koje obitavaju u ustima i rizika od demencije. Istraživanje ukazuje na to da određene bakterije mogu imati ulogu u modulisanju delovanja mozga, što može uticati na razvoj demencije kod starijih osoba. Analiza uzoraka sline odraslih starijih od 50 godina pokazala je da su ljudi sa određenim vrstama bakterija, poput Neisseria i Hemophilus, pokazali bolje rezultate u testovima funkcije mozga. Ovi ljudi su takođe imali više nivoe jonskog nitrita u ustima, što se povezuje sa boljom cirkulacijom, uključujući protok krvi u mozak.
S druge strane, istraživanje je identifikovalo grupu bakterija, poput porfiromona i Prevotelle, koje su povezane sa lošijim zdravljem mozga. Porfiromona, često prisutna kod osoba sa bolešću desni, bila je češća kod ljudi sa problemima memorije. Prevotella, povezana sa niskim nivoom nitrita, takođe je identifikovana kao potencijalno štetna za zdravlje mozga, posebno kod nosilaca gena Apoe4, koji je povezan sa povećanim rizikom od Alzheimerove bolesti.
Ovi nalazi ukazuju na mogućnost korišćenja analize bakterijskih nivoa u ustima kao potencijalnog indikatora za rano otkrivanje promena u zdravlju mozga. Ukoliko se potvrde daljnja istraživanja, moguće je da bi manipulacija oralnim bakterijama kroz ishranu, probiotike ili tretmane mogla biti korisna u očuvanju zdravlja mozga kod starijih osoba.
Iako je razumevanje veza između oralnih bakterija i mozga još uvek u povoju, ovi rezultati otvaraju vrata za dalja istraživanja u ovoj oblasti. Mogućnost da se očuva zdravlje mozga manipulacijom oralnih bakterija može predstavljati važan korak ka prevenciji demencije.
