Novo istraživanje sugerira da antidepresivi mogu ubrzati kognitivni pad ljudi sa demencijom. U isto vreme, čini se da su neki lekovi manje štetni od drugih, što mogu pomoći lekarima da donose bolje odluke o lečenju, prema radu, „antidepresivsko korišćenje i kognitivni pad pacijenata sa demencijom: Nacionalna studija kohorta“, objavljena u BMC-u .
Antidepresivi se često koriste za oslobađanje simptoma kao što su anksioznost, depresija, agresivnost i poremećaji spavanja u demenciji oboljeli.
Međutim, nova posmatračka studija zasnovana na podacima iz švedskog registra Demencija (Svedem) pokazuje da su pacijenti sa demencijom koji se tretiraju antidepresivom doživljavaju povećani kognitivni pad u poređenju sa pacijentima koji ne primaju ovog leka.
Studija se zasniva na sveobuhvatnoj analizi podataka registra iz 18.740 pacijenata, od kojih je približno 23% tretirano antidepresivima. Tokom studije registrovano je ukupno 11.912 retraptišta antidepresiva, sa selektivnim inhibitorima ponovne pohrane serotonina (SSRIS) za 65%.
„Depresivni simptomi mogu oboje pogoršati kognitivni pad i narušavati kvalitet života, tako da je važno da se prema njima počaste. Naši rezultati mogu pomoći lekarima i drugim zdravstvenim radnicima da odabere antidepresive koji su bolje prilagođeni pacijentima sa Demencijom,“ kaže da je Sara Garcia PTACEK, „SARA GARCIA PTACEK“. Na odeljenju za neurobiologiju, nauke o nege i društvu, Karolinski institutet i poslednji autor studije.
Istraživači iz Karolinskih Institutet i Univerzitetske bolnice Sahlgrenska u Geteborgu su tokom vremena pratili kognitivni razvoj pacijenata i uporedili su i lekove i ne-lekove grupe kao i različite vrste antidepresiva.
Iako trenutno nije moguće utvrditi da li je kognitivno oštećenje posledica droga ili samim depresivnim simptomima, istraživači su mogli da vide da su antidepresivi povezani sa povećanim kognitivnim padom.
Studija takođe ukazuje na razlike između različitih lekova. SSRI ESCITITOPRAM je bio povezan sa najbržim kognitivnim padom, a zatim SSRI Citalopram i sertralin.
Mirtazapin, koji ima drugačiji mehanizam delovanja, imao je manje negativan kognitivni uticaj od escitaloprama.
Istraživači sada žele da istraže da li su određene grupe pacijenata, poput ljudi sa određenim vrstama demencije ili biomarkera, reaguju bolje ili gore do različitih antidepresiva.
„Cilj je pronaći ove podgrupe za stvaranje individualizovane nege“, kaže Ptaćek.
