Anksioznost i depresija povezane sa hroničnim bolom kod dece

Anksioznost i depresija povezane sa hroničnim bolom kod dece

Mladi ljudi sa hroničnim bolom imaju tri puta veću verovatnoću od svojih vršnjaka da imaju kliničku anksioznost ili depresiju, pokazalo je novo istraživanje.

Studija koju predvode istraživači sa Univerziteta Mackuarie sugeriše da trećina dece mlađe od 18 godina koja imaju hronični bol takođe ispunjava kriterijume za anksiozni poremećaj, dok svako osmo ispunjava kriterijume za depresivni poremećaj.

Rezultati su objavljeni u JAMA Pediatrics i obuhvataju meta-pregled 79 studija koje su obuhvatile skoro 23.000 dece i mladih mlađih od 18 godina, uključujući više od 12.000 sa hroničnim bolom. Rad nosi naslov „Anksioznost i depresija kod mladih sa hroničnim bolom: sistematski pregled i metaanaliza“.

Uključuje stanja u kojima je bol primarni simptom, kao što su juvenilni idiopatski artritis i fibromialgija, hronične bolesti gde je bol sekundarni simptom, kao što su Kronova bolest i kolitis, i slučajeve kada bol nema poznat uzrok.

Vodeći autor, dr Joanne Dudenei, je klinički psiholog i istraživač sa Univerziteta Mackuarie u Školi psiholoških nauka.

„Nalazi pokazuju da rizikujemo da mladima učinimo medveđu uslugu ako ne uzmemo u obzir komorbidnu anksioznost i depresiju kada imaju hronični bol“, kaže ona.

„Klinički, viđao sam mnogo mladih ljudi sa hroničnim bolom kojima je takođe dijagnostikovana anksioznost i depresija, ali ta komorbidna psihološka stanja nisu se pojavljivala u telu istraživanja o bolu.

„Istraživanje se uglavnom odnosilo na strah od bola, anksioznost bola i katastrofalizaciju bola, što je usredsređeno na zabrinutost da se bol nikada neće poboljšati.

„Mislio sam da postoji jaz u našem razumevanju i ova deca su imala opšte simptome anksioznosti i depresije, ali pošto oni nisu bili uzeti u obzir u istraživanju za upravljanje hroničnim bolom, nisu ušli u kliničku praksu. “

Dr Dudenei kaže da je jedan od ključnih zaključaka potreba da roditelji budu svesni prevalencije anksioznosti i depresije sa hroničnim bolom kako bi mogli da se zalažu za procenu svoje dece.

Takođe je od vitalnog značaja da kliničari kao što su lekari opšte prakse, reumatolozi i praktičari bolova budu svesni veze, sa ciljem uspostavljanja multidisciplinarnog pristupa koji zajedno leči bol, anksioznost i depresiju, ako je potrebno.

„Jednostavan način da se ovo primeni u praksi bio bi da lekari koji se bave bolovima razmotre kratku procenu skrininga za simptome anksioznosti i depresije kod mladih pacijenata“, kaže dr Dudeni.

„Ovo je ranjiva populacija, i ako ne razmatramo komponentu mentalnog zdravlja, verovatno je i da nećemo postići klinička poboljšanja koja želimo da vidimo.“

Ona i njene kolege trenutno razvijaju onlajn program za adolescente sa hroničnim bolom koji će sprovoditi eCentreClinic Univerziteta Mackuarie. Slično je već ponuđenom kursu protiv bolova za odrasle, koji se pokazao efikasnim u smanjenju intenziteta bola i poboljšanju kvaliteta života.