Alergija na crveno meso koju prenosi krpelj sprečena kod miševa novim tretmanom

Alergija na crveno meso koju prenosi krpelj sprečena kod miševa novim tretmanom

Nanočestice koje se unose intravenozno kod miševa mogu blokirati alergijske reakcije na crveno meso uzrokovane ugrizom krpelja usamljene zvezde, pokazalo je novo istraživanje Univerziteta u Mičigenu.

Stanje, nazvano alfa-gal sindrom, je u porastu kod ljudi jer su klimatske promene i drugi faktori doveli do toga da krpelji prošire svoje stanište.

Razvijene u U-M, nanočestice sadrže alergene koji ponovo obučavaju imuni sistem da ignoriše vrstu šećera koji se nalazi u govedini, svinjetini, jagnjetini i drugim sisarima. Kada su nanočestice isporučene ispitanicima, istraživači sa Univerziteta Virdžinije izložili su te miševe krpeljima kako bi pokrenuli imuni odgovor na alfa-gal šećere. Kod 10 od 12 miševa zabeležen je smanjen imuni odgovor.

Rad o nalazima objavljen je u Frontiers in Allergy.

Druge nanočestice razvijene u U-M pokazale su sličnu efikasnost u suočavanju sa češćim alergijama na jaja i kikiriki. Istraživanje objavljeno u maju pokazalo je da su dve doze nanočestica koje inkapsuliraju alergene isporučene intravenozno sprečile anafilaksiju tokom alergijskih testova na miševima.

Alergije na hranu često ostavljaju pogođenim osobama nekoliko opcija osim izbegavanja bilo kojih proizvoda koji izazivaju reakcije.

„Lečenje alergija na hranu obično znači desenzibilizaciju pacijenata na alergen tako da njihov imuni sistem ne reaguje na neodgovarajući način“, rekao je Lonnie Shea, profesor biomedicinskog inženjerstva Steven A. Goldstein na Univerzitetu i ko-korespondent u studiji. „Naše nanočestice, kada su uvedene pre ili posle senzibilizacije, bile su izuzetno efikasne u smanjenju imunološkog odgovora kod višestrukih alergija na hranu.

„Ovde postoji potencijal za platformsku tehnologiju koja se može koristiti za rešavanje različitih odgovora na alergije na hranu.

Smatra se da se alfa-gal sindrom prenosi na ljude putem pljuvačke krpelja usamljene zvezde kada insekt ujede. Može izazvati koprivnjaču i svrab, ljuskavu kožu, oticanje lica, grla ili drugih delova tela, kratak dah, bol u stomaku, dijareju i povraćanje. U nekim slučajevima, alergijska reakcija koju izaziva može biti fatalna.

U 2023, Centri za kontrolu i prevenciju bolesti procenjuju da 450.000 stanovnika SAD možda živi sa alfa-gal sindromom – priznajući da je taj broj verovatno daleko manji od stvarne brojke. Istorijski zasnovani na jugoistoku Sjedinjenih Država, krpelji usamljene zvezde se sve više nalaze na Srednjem zapadu i severoistoku, kao i u Kanadi.

„Obično, kada telo otkrije alergen, imune ćelije ga pogrešno identifikuju kao štetnu supstancu i oslobađaju antitela koja ga napadaju“, rekla je Loren Erikson, vanredni profesor mikrobiologije, imunologije i biologije raka na Medicinskom fakultetu UVA. „Otkrili smo da tretman sa nekoliko doza nanočestica smanjuje određene alergijske reakcije koje su povezane sa promenama u imunološkom odgovoru na alfa-gal.

„Dok ovi nalazi naglašavaju prvi terapeutski potencijal nanočestica za lečenje alergije na crveno meso, pozivamo na dalje studije kako bismo bolje razumeli implikacije i dugotrajne efekte tretmana nanočesticama.“

Pored istraživanja na miševima, ova platforma za nanočestice koja sadrži alergene završila je drugu fazu kliničkog ispitivanja za lečenje autoimunog stanja celijakije.

„Tradicionalne imunoterapije specifične za alergene, kao što je oralna imunoterapija ili imunoterapija zasnovana na koži, svakodnevno izlažu pacijenta alergenu“, rekla je Džesika O’Konek, asistentkinja u istraživanju u Centru za alergije na hranu Meri H. Vajzer i korespondentni autor na studija.

Vremenom, ovo smanjuje osetljivost pacijenata na alergen, što znači da imuni sistem u velikoj meri ignoriše alergen, rekla je ona. Međutim, ovi protokoli imunoterapije često traju mesecima do godinama, a pacijentima se često vraćaju alergije ako prekinu terapiju.

„Naš cilj sa nanočesticama koje inkapsuliraju alergen je da ponovo obučimo imuni sistem da bude tolerantan na alergen sa malim brojem doza, sa krajnjim ciljem postizanja dugovečne tolerancije“, rekao je O’Konek.