Skoro 850 miliona ljudi do 2050. sa bolom u donjem delu leđa

Skoro 850 miliona ljudi do 2050. sa bolom u donjem delu leđa

Bol u donjem delu leđa je vodeći uzrok invaliditeta u svetu, sa preko 600 miliona ljudi koji žive sa ovim stanjem. Ovo je jedan od ključnih zaključaka naše studije iz juna 2023. objavljene u časopisu The Lancet Rheumatologi.

Naša sistematska analiza sintetiše podatke iz približno 500 studija širom sveta tokom 30 godina da bi procenila globalni teret bola u donjem delu leđa, raščlanjen prema zemlji, godini, starosti, polu i ozbiljnosti.

„Teret“ se odnosi na kombinaciju koliko je čest bol u donjem delu leđa i do kakvog gubitka zdravlja dovodi. Merili smo bol u donjem delu leđa kod ljudi starijih od 5 godina.

Bol u donjem delu leđa je na prvom mestu među uzrocima invaliditeta u poslednje tri decenije. Bol u leđima, međutim, nije neizbežan, čak i ako se to ponekad čini tako.

Ovi nalazi su deo većeg projekta pod nazivom Globalna studija o teretu bolesti, koji ima za cilj da kvantifikuje sve zdravstvene gubitke na globalnom nivou.

Naša studija je otkrila da ako bi društvo moglo direktno da se pozabavi tri glavna faktora rizika – gojaznost, pušenje i ergonomski faktori na radnom mestu – moglo bi da smanji teret bola u donjem delu leđa za 39 procenata.

Pušenje je ranije bilo povezano sa oštećenjem mikrocirkulacije kičmenih struktura, na primer, diskova i zglobova, kao i sa slabljenjem kostiju.

Ali istraživači takođe znaju da je pušenje često povezano sa drugim faktorima načina života, uključujući fizičku neaktivnost, gojaznost i loš san, što je sve povezano sa povećanim rizikom od bolova u donjem delu leđa.

Slično tome, gojaznost je povezana sa drugim faktorima nezdravog načina života, a svi oni mogu povećati rizik od bolova u donjem delu leđa. Gojaznost je takođe povezana sa povećanim opterećenjem kičmenih struktura, što ih predisponira na povrede i sistemski inflamatorni odgovor.

Na bol u donjem delu leđa utiču mnogi faktori, uključujući biološke, socijalne i psihološke. Anatomska složenost ljudske kičme znači da se u većini slučajeva jednostavan strukturalni uzrok, kao što je jedan zglob ili mišić, ne može identifikovati, čak ni uz sofisticirano dijagnostičko snimanje.

To znači da se dijagnoze postavljaju uglavnom na osnovu prijavljenih simptoma. I dok je većina slučajeva bolova u donjem delu leđa kratkotrajna, sa oporavkom u prvih šest nedelja od početka bola, jedna trećina slučajeva će postati uporna i može trajati godinama. Ova upornost doprinosi značajnom opterećenju ovog stanja.

Kao deo ovog rada, procenili smo koliko ljudi će verovatno iskusiti bol u donjem delu leđa u narednih 30 godina ako se malo promeni.

Predviđamo da će ogromnih 843 miliona ljudi širom sveta živeti sa ovim stanjem. Problem bolova u donjem delu leđa neće nestati osim ako kreatori politike ne intervenišu.

Iako pol osobe ne određuje direktno rizik od bolova u donjem delu leđa, ovo stanje je mnogo češće kod žena. Naša studija je otkrila da je ukupno 395 miliona žena prijavilo bol u leđima, u poređenju sa 225 miliona muškaraca.

Ova neslaganja bi se mogla objasniti razlikama u ponašanju pri traženju nege, kao i u pristupu zdravstvenoj zaštiti, između muškaraca i žena.

Stope pojave bolova u donjem delu leđa takođe se razlikuju u zavisnosti od toga koliko imate godina. Uobičajeni je mit da je bol u donjem delu leđa najčešći kod odraslih radno sposobnih, ali u stvari, stope su najviše kod ljudi u 80-im godinama. Starije odrasle osobe se često zanemaruju kada je u pitanju briga.

Starije osobe sa bolom u donjem delu leđa imaju ograničen pristup tretmanima zasnovanim na dokazima koji podstiču zdrav način života i oporavak, kao što su oni koji pomažu pacijentima da upravljaju sopstvenim simptomima.

Takođe je manja verovatnoća da će se oporaviti od jakog bola i invaliditeta nego njihovi mlađi kolege, skloniji su da razviju dugotrajne, uporne simptome i imaju povećan rizik od padova.

Za one sa bolom u donjem delu leđa, potrebni su bolji i efikasniji načini za njegovo upravljanje. Istraživanja pokazuju da mnogi trenutni tretmani ili ne rade ili daju vrlo malo. Ovi tretmani uključuju lekove protiv bolova i neke hirurške procedure.

S obzirom na naše otkriće da stotine miliona ljudi živi sa bolom u donjem delu leđa, jasno je da je potrebno više istraživanja da bi se identifikovale efikasne preventivne strategije.