Skelet dinosaurusa prodat za 12,4 miliona dolara na Christie’s-u

Skelet dinosaurusa prodat za 12,4 miliona dolara na Christie’s-u

Možda nije Matis ili Vorhol, ali ova višemilionska prodaja na Christie’su dolazi iz ruke druge vrste umetnika: majke prirode.

Kasno u četvrtak, Christie’s (Christie’s- britanska aukcijska kuća koju je 1766. osnovao Džejms Kristi) je prodao skelet Deinonichus antirrhopus – vrste koja je postala jedan od najprepoznatljivijih dinosaurusa na svetu nakon objavljivanja filma „Park iz doba jure“ – za 12,4 miliona dolara, uz honorare, nepoznatom kupcu. Aukcija nastavlja trend skupe prodaje fosila, obrazac koji je iznervirao neke paleontologe, koji strahuju da bi primerci mogli postati izgubljeni za nauku ako ih kupe privatni pojedinci, a ne javne institucije.

Aukcijska kuća je saopštila da je fosil, nazvan Hektor, prva javna prodaja Deinonihusa, okretnog, dvonožnog dinosaurusa poznatog po pretećim kandžama na nogama. Prodajna cena je bila više nego dvostruko veća od procenjene aukcijske kuće od 6 miliona dolara.

Vrsta najverovatnije ne bi privukla toliko pažnje da nije „Park iz doba jure“. U romanu i filmu iz 1993. zveri zvane velociraptori su zapravo više nalik na Deinonihusa (autor romana, Majkl Krajton, jednom je priznao da je „velociraptor” samo zvučao dramatičnije).

Ovaj skeletni primerak sadrži 126 pravih kostiju, ali su ostale rekonstruisane, uključujući veći deo lobanje, saopštila je aukcijska kuća. Datira otprilike 110 miliona godina, iz perioda rane krede, ovaj primerak su iskopali sa privatnog zemljišta u Montani pre otprilike deceniju od strane Džeka i Roberte Oven, samoukih paleontologa, prema Džeredu Hadsonu, komercijalnom paleontologu koji je kupio i pripremio primerak. Kasnije ga je kupio najnoviji vlasnik, koji ostaje anoniman.

„Nisam imao pojma da će to završiti kod Kristija“, rekao je Džek Oven, 69, u intervjuu ove nedelje. Rekao je da je prošao obuku iz arheologije i da je radio kao upravnik ranča i izvođač radova na ogradama.

Oven je sklopio dogovor sa zemljoposednikom na ranču gde je radio, dozvoljavajući mu da kopa u potrazi za fosilima i podeli profit, rekao je. Prvo je primetio neke od fragmenata kostiju u oblasti gde je već pronašao dve druge životinje. Uz pomoć skalpela i četkice za zube, između ostalog alata, on i Roberta, njegova supruga, pažljivo su sakupili uzorak, uz određenu pomoć.

Videti kako to ide za milione dolara je zapanjujuće, rekao je – profit koji je dobio nije bio ni blizu. Ali Oven je rekao da njegov lov na fosile nije bio vođen novcem.

„Radi se o lovu; radi se o pronalasku“, rekao je on. „Vi ste jedino ljudsko biće na svetu koje je dodirnulo tu životinju, i to je neprocenjivo.

Fosile ove vrste otkrio je paleontolog Džon H. Ostrom 1964. i dao im je ime Deinonihus, što znači strašna kandža, po oštro zakrivljenoj lovačkoj kandži za koju je verovao da je dinosaurus koristio da seče svoj plen. Ostromovo otkriće bilo je temelj načina na koji naučnici danas razumeju neke dinosauruse – manje guštere i više ptice; brzokretne i moguće toplokrvne, pa čak i pernate.

Taj naučni razvoj je jedan od razloga zašto bi akademski paleontolozi mogli biti zainteresovani za proučavanje primeraka poput Hektora.

Neki paleontolozi dugo su se protivili praksi prodaje ovih fosila na aukciji jer se plaše da bi primerci mogli da budu prodati po cenama koje su van domašaja muzeja.

Pitanje je postalo istaknuto prodajom Sju, skeleta T. reksa, Field Museumu za 8,36 miliona dolara — skoro 15 miliona dolara u današnjim dolarima — 1997. I nedavno je ponovo ispitano, nakon što je skelet T. reksa dobio nadimak Sten je doneo rekordnih 31,8 miliona dolara, skoro učetvorostručivši procenjeni maksimum od 8 miliona dolara.

Pre nego što je Christie’s prodao Stan na aukciji 2020. godine, Društvo za paleontologiju kičmenjaka pozvalo ga je da razmotri ograničavanje prodaje na „ponuđače iz institucija koje su posvećene čuvanju primeraka za javno dobro i zauvek, ili one koji licitiraju u ime takvih institucija“.

„Kao organizacija, doneli smo odluku da smatramo da fosili kičmenjaka pripadaju muzejima“, rekla je Džesika M. Teodor, predsednica društva, u intervjuu. „Ako je u privatnim rukama, ta osoba umre, njeno imanje prodaje primerak i informacije se gube.

Mnogi komercijalni paleontolozi – poput Hadsona, koji je kupio Hectora od Ovenova – tvrde da je njihov rad kritičan i za nauku, i da moraju biti plaćeni za svoj rad kako bi mogli da nastave da ga rade.

„Da ljudi poput nas nisu na zemlji“, rekao je Hadson, „dinosaurusi bi erodirali i bili bi potpuno odsečeni za nauku.