Ostatci raznovrsnog ekosistema životinja iz doba ledenog doba pronađeni su u pećini Arne Qvam u Norveškoj, gde su ležali skriveni 75.000 godina. Naučnici su tek počeli da istražuju sadržaj ove pećine, koja sadrži najstarije dokaze o raznolikosti životinja koje su postojale u toplijim periodima ledenog doba. Ova retka arhiva drevne arktičke faune obuhvata širok spektar kičmenjaka, uključujući male sisavce poput leminga i voluharica, kao i više od 20 vrsta ptica.
Istraživači su otkrili da su u pećini pronađeni i ostaci morskih sisavaca poput kitova i morževa, kao i polarni medved. „Imamo vrlo malo dokaza o tome kakav je život u Arktiku bio u ovom periodu zbog nedostatka očuvanih ostataka starijih od 10.000 godina,“ izjavila je evoluciona biologinja Sanne Boessenkool sa Univerziteta u Oslu. Ova otkrića popunjavaju značajnu prazninu u razumevanju biodiverziteta i okruženja tokom dramatičnih klimatskih promena.
Pećina je bila skrivena unutar planine sve do 1990-ih, kada je tunel izgrađen za rudarenje otkrio tajnu komoru. Velika iskopavanja nisu izvršena sve do 2021. i 2022. godine, kada su se životinjski ostaci pojavili iz donjih slojeva sedimentne stene. Otkriće leminga je posebno uzbudljivo, jer je ova vrsta sada izumrla u Evropi, a do sada su jedini tragovi njenog postojanja dolazili iz Skandinavije.
Ostaci slatkovodnih riba sugerišu da su u tundri postojala jezera i reke, dok su kitovi i morževi zahtevali morski led. Međutim, ovaj led verovatno nije bio prisutan tokom cele godine, jer su se u pećini našli i morski prasci koji izbegavaju zamrznute vode. Ove životinje su živele u periodu globalnog hlađenja, a čitav ekosistem zavisio je od topljenja glečera koji su obezbeđivali slatku vodu.
Istraživanje ukazuje na to kako se vrste prilagođene hladnim uslovima bore da se prilagode velikim klimatskim promenama. „Habitat u kojem ove životinje danas žive je mnogo fragmentiraniji nego pre 75.000 godina, što otežava migraciju i prilagođavanje populacija,“ dodaje vođa istraživanja Sam Walker sa Univerziteta Bournemouth.
