Iako su zemlje poput Danske stalno na vrhu rang lista najsrećnijih zemalja na svetu, poslednja istraživanja pokazuju da život u tako srećnoj naciji može imati i negativne posledice po mentalno zdravlje, naročito zbog društvenog pritiska da budemo srećni. Naime, istraživanja su pokazala da ljudi u srećnijim zemljama, gde je sreća postavljena kao normativ, doživljavaju snažniji društveni pritisak da izražavaju sreću i izbegavaju negativne emocije.
Istraživanje provedeno na 7.443 ljudi iz 40 zemalja otkrilo je da je kod onih koji osećaju pritisak da budu srećni, veća verovatnoća da će iskusiti niže zadovoljstvo životom, više negativnih emocija, i veću sklonost depresiji, anksioznosti i stresa. Ovo istraživanje je pokazalo da što veći pritisak ljudi osećaju da budu srećni, to su skloniji lošijem mentalnom zdravlju.
Posebno u zemljama sa višim rangom sreće, poput Danske, ovaj fenomen je jači. U takvim zemljama, sveprisutni znakovi sreće, bilo kroz društveni angažman ili ponašanje, mogu povećati pritisak da svi ostali „prate“ ovu normu, što može pogoršati blagostanje onih koji nisu u mogućnosti da dožive ili izraze sreću.
Autori istraživanja sugerišu da bi trebalo da preispitamo način na koji merimo nacionalno blagostanje. Sreća nije samo pozitivna emocija, već uključuje i sposobnost da se nosimo sa negativnim emocijama, nalazimo vrednost u izazovima i razvijamo međuljudske veze. Možda je vreme da razmislimo o rangiranju zemalja ne samo prema tome koliko su srećne, već koliko su sigurne i otvorene za čitav spektar ljudskih iskustava, uključujući i teže emocije.