Džinovska piramida zakopana u Indoneziji mogla bi biti najstarija na svetu

Džinovska piramida zakopana u Indoneziji mogla bi biti najstarija na svetu

Ogromna podzemna piramida skrivena ispod brda u Indoneziji za zastareli Stounhendž ili piramide u Gizi i mogla bi da bude rival najstarijim megalitskim građevinama ikada izgrađenim ljudskom rukom.

Zapamtite ime Gunung Padang.

Izuzetna padina drevnih kamenih građevina na ostrvu Zapadna Java je sveta za meštane, koji ovu vrstu građevine nazivaju „punden berundak“, što znači stepenasta piramida, zbog terasa koje vode do njenog vrha.

Arheolozi su jedva očistili površinu lokaliteta, a ipak se već oblikuje kao „izvanredan testament“ ljudske domišljatosti.

Gunung Padang je, potencijalno, najstarija piramidalna struktura na svetu, izgrađena na vrhu ugašenog vulkana pre zore poljoprivrede ili civilizacije kakvu poznajemo.

Prema novim podacima naučnika iz Indonezije, njena unutrašnjost bi mogla da krije velike otvorene komore pune nepoznatih.

Opsežna analiza Gunung Padanga, što na lokalnom jeziku znači „planina prosvetljenja“, sada snažno sugeriše da je drevna civilizacija davno „pedantno izvajala“ prirodno brdo lave u jezgro strukture nalik piramidi.

Prvo radiokarbonsko datiranje lokacije ukazuje na to da je početna izgradnja počela negde u poslednjem glacijskom periodu, više od 16.000 godina pre sadašnjosti, a verovatno čak i pre 27.000 godina.

Da to stavimo u perspektivu, Gobekli Tepe, koji je masivni kameni sklop u današnjoj Turskoj, trenutno se smatra najstarijim poznatim megalitom na svetu. Datira od pre 11.000 godina.

Rezultati trenutne studije o Gunung Padangu dolaze nakon mnogo godina pažljive analize.

Između 2011. i 2015. godine, tim arheologa, geologa i geofizičara, na čelu sa geologom Dannijem Hilmanom Natavidjajaom iz Indonezije Nacionalne agencije za istraživanje i inovacije, koristio je različite tehnike, kao što su bušenje jezgra, radari koji prodiru u zemlju i snimanje podzemlja, lokalitet kulturnog nasleđa.

Natavidjaja i kolege pronađeni kao i mnogi megaliti u prošlosti, Gunung Padang je izgrađen u složenim i sofisticiranim fazama, čiji najdublji deo leži 30 metara niže.

Ovaj osnovni deo strukture je verovatno izgrađen između 25.000 i 14.000 pne, ali je potom napušten nekoliko milenijuma.

Izgradnja je ponovo počela oko 7900. do 6100 pne, šireći jezgro piramide raznim stenovitim stubovima i šljunkovitim zemljištem, a neki dalji građevinski radovi su se odvijali između 6000. i 5500. godine pre nove ere. Intrigantno je da su u ovom trenutku graditelji namerno zatrpali ili izgradili neke starije delove lokacije.

Konačni arhitekti piramide stigli su oko 2000. do 1100 pne, dodajući gornji sloj zemlje, kao i kamene terase karakteristične za punden berundak. Ovo je deo koji je danas uglavnom vidljiv.

„Graditelji Jedinice 3 i Jedinice 2 u Gunung Padangu sigurno su posedovali izuzetne sposobnosti zidanja, koje nisu u skladu sa tradicionalnim kulturama lovaca-sakupljača“, piše tim istraživača.

„S obzirom na dugu i kontinuiranu okupaciju Gunung Padanga, razumno je spekulisati da je ovo mesto imalo značajan značaj, privlačeći drevne ljude da ga stalno zauzimaju i menjaju.

Potrebna su dalja iskopavanja da bi se razumelo ko su bili ti praistorijski ljudi i zašto su gradili stvari koje su radili.

Kada su istraživači istraživali unutrašnjost brda koristeći seizmičke talase, pronašli su dokaze o skrivenim šupljinama i komorama, neke duge i do 15 metara sa plafonima visokim 10 metara.

Tim se sada nada da će ući u ove oblasti. Ako naiđu na bilo koju odaju, planiraju da spuste kameru dole u ​​mrak da vide šta vreba ispod.

„Ova studija pokazuje kako sveobuhvatan pristup koji integriše arheološke, geološke i geofizičke metode može otkriti skrivene i ogromne drevne strukture“, zaključuje tim.