Zašto proizvođačima još nisu plaćene maline

Zašto proizvođačima još nisu plaćene maline

Predsednik udruženja proizvođača malina u Srbiji „Vilamet” Mileta Pilčević nedavno je izjavio da otkupljivači malina još nisu proizvođačima platili oko 70 odsto preuzetih količina tog voća iako je berba završena pre mesec dana. Problemi oko naplate ovog voća još traju i pored brojnih inicijativa i pokušaja da se ovom sektoru pomogne na različite načine.

– Oko 70 odsto prodatih malina još nije naplaćeno, iako je ove godine cena tog voća bila najniža u poslednjih 15 godina – rekao je Pilčević za Betu. Napomenuo je i da je ove godine rod drastično smanjen zbog mraza i grada, a da cena od 240–250 dinara po kilogramu, koliko je obećana za ovu godinu, ne pokriva troškove proizvodnje. On je naveo da se sada zaleđene maline prodaju za 400 dinara po kilogramu i da ne sme da izračuna koliki je gubitak.

On je apelovao na državu, otkupljivače i izvoznike da malo šire sagledaju situaciju u malinarstvu i priteknu u pomoć da ne bi ugasili ovu proizvodnju od koje direktno ili indirektno živi 500.000 ljudi. Udruženje će, po njegovim rečima, ovih dana održati sastanak na kome će odlučiti koje će korake preduzeti.

Kako „Politika” nezvanično saznaje, situacija na terenu približno odgovara ovome o čemu proizvođači govore. Kao što je i ranije više puta ponavljano,  razlog je teška materijalna situacija u kojoj su se našli mnogi otkupljivači. Zapravo, tvrde poznavaoci, preciznije je reći da oko polovina predate maline nije plaćena, jer deo hladnjačara nema novca i krediti im se slabo odobravaju. Zbog toga su rokovi za isplatu ubeleženi na otkupnim listićima pri predaji maline odavno prošli.

– Na prste jedne ruke mogu se nabrojati hladnjačari koji su sve isplatili. Oni sada mahom kupuju malinu od drugih koji su u finansijskim problemima, neki od njih još od 2022. godine. Pojedini još iz tog perioda vuku dugovanja, i sada imaju poteškoće da plate održavanja, struju i kažu da rešenja nema na pomolu. Sve ovo moglo bi da otvori prostor da na scenu stupe fondovi koji će ih kupiti za male pare – kaže za „Politiku” dr Aleksandar Leposavić, jedan od vodećih stručnjaka za voćarstvo s Instituta za voćarstvo u Čačku.

Prema njegovim rečima, malinu kupuju jer postoji nedostatak ovog voća na globalnom tržištu i predviđa se rast tražnje. Roba se trenutno solidno izvozi. Kako objašnjava, ogroman je pad proizvodnje u Ukrajini i Poljskoj, a znajući da je kod nas problem destimulisanosti proizvođača, a i vremenski uslovi uticali su na loše stanje u zasadima, prisutan je i rast cena.

– To ukazuje da će oni koji nisu odustali od proizvodnje kod nas, u sledećoj godini imati daleko bolju situaciju – istakao je Leposavić.

Posle velikog broja sastanaka malinara sa predstavnicima države zvanično je saopšteno da je ovogodišnji rod praktično prepolovljen i da postoji velika šansa da dođe do povećanja cena. Trenutno je za mnoge proizvođače veći problem da naplate ono što su predali otkupljivačima. Kako je u to vreme za naš list govorio sagovornik dobro upućen u stanje na tržištu, cena maline će nadalje u mnogome zavisiti od one koju će ponuditi Ukrajina, ali i koliko će strani kupci poštovati zaključene ugovore.

Kako je rekao, već dugo se u ovom poslu sa stranim kupcima sve svodi na to kako preko nelojalne konkurencije „ubiti” cenu srpske maline, koja je najkvalitetnija, a ceo sistem najbolje organizovan. Situacija se ipak menja sa činjenicom da su količine na svetskom tržištu smanjene, što uvećava pregovarački potencijal izvoznika srpske maline.