Većina vrsta „najvećeg cveća na svetu“ u riziku od izumiranja

Većina vrsta „najvećeg cveća na svetu“ u riziku od izumiranja

Većina vrsta čuvenog velikog cveta Rafflesia, koji je dugo zaokupljao maštu svojim ogromnim pegavim crvenim laticama, sada je u opasnosti od izumiranja, upozorilo je novo istraživanje u sredu.

Rafflesia je zapravo parazit i živi na tropskoj lozi širom delova jugoistočne Azije, proizvodeći cvetove koji su među najvećim na svetu.

To je nešto kao enigma, sa svojim cvećem koji se nepredvidivo pojavljuje, a botaničari su imali ograničen uspeh u razmnožavanju van njegovog prirodnog okruženja.

Jedna vrsta cveta trenutno je klasifikovana kao „kritično ugrožena“, prema Međunarodnoj uniji za zaštitu prirode.

Da bi bolje razumeli biljku i njen status očuvanosti, međunarodna grupa botaničara ispitala je 42 poznate vrste Rafflesia i njihova staništa — prvenstveno Brunej, Indoneziju, Maleziju, Filipine i Tajland.

Na osnovu brzog nestajanja šumskih staništa, kao i nedovoljnih strategija očuvanja i planova zaštite, biljka je u daleko većem riziku nego što se ranije znalo, kažu oni.

„Procenjujemo da se 60 odsto vrsta Rafflesia suočava sa ozbiljnim rizikom od izumiranja“, napisali su istraživači u studiji, objavljenoj u sredu u časopisu Plants, People.

Neke vrste rizikuju da nestanu pre nego što budu i poznate nauci, navodi se u studiji, podstičući dodatno istraživanje ove neobične biljke.

„Hitno nam je potreban zajednički, međuregionalni pristup da spasimo neke od najistaknutijih cveća na svetu, od kojih je većina sada na ivici gubitka“, rekao je Chris Thorogood, zamenik direktora Botaničke bašte Univerziteta Oksford i studija autor.

Istraživanje ističe da se veruje da biljka raste u prilično ograničenim oblastima, što je čini posebno ranjivom na uništavanje staništa.

Takođe ističe nekoliko svetlih tačaka u naporima za očuvanje, uključujući uspešno razmnožavanje u botaničkoj bašti u indonezijskoj zapadnoj Javi, i održivi ekoturizam oko biljke u Zapadnoj Sumatri.

Prošle godine, nacije su se obavezale da će zaštititi 30 odsto svetskog kopna i mora do 2030. u značajnom sporazumu o usporavanju nestajanja vrsta i ekosistema.

Ponovljene studije su upozorile da dvostruke pretnje klimatskih promena i uništavanja životne sredine koje izazivaju ljudi dramatično smanjuju biodiverzitet širom sveta.