Stanovništvo u Srbiji sve starije

Stanovništvo u Srbiji sve starije

Srbiji se smanjuje broj stanovnika, od 2011. godine to je nešto više od pola miliona. Gordana Bjelobrk sa odseka za demografiju i statistiku zdravstva RZZSS kaže da će stanovništvo u Srbiji biti sve starije. Do 2041. godine očekujemo da svaka četvrta osoba u Srbiji bude starija od 65 godina, nije dobro što je došlo do promena u starosnoj strukturi stanovništva, kaže Bjelobrk. Kaže da je dobra vest da se visokoobrazovane majke odlučuju sve češće za drugo, treće i četvrto dete.

Na Međunarodni dan stanovništva, procena Ujedinjenih nacija je da je u prethodnoj godini u svetu živelo 8,04 milijarde ljudi, a u Srbiji 6,62 miliona. U 2023, dnevno je rađano gotovo 368.000 dece, a u našoj zemlji 167, podaci su Republičkog zavoda za statistiku povodom Svetskog dana stanovništva. Od 234 zemlje Srbija je na 111 mestu po broju stanovnika. Vrhunac svetske populacije se očekuje posle 2080. godine.

„Do 2.100. godine ne očekujemo da će biti nekog drastičnijeg pada svetske populacije. Znači zadržaćemo se na oko 10,4 milijarde stanovnika. Zemlje kao što su Indija, Egipat, Etiopija, Nigerija su zemlje koje će uticati na taj najveći rast stanovništva u periodu do 2100. godine, nakon čega se očekuje usporavanje rasta broja stanovništva u svetu“, rekla je za RTS Gordana Bjelobrk sa odsek a za demografiju i statistiku zdravstva RZZSS .

Kina je do kraja 2022. godine bila zemlja sa najvećim brojem stanovnika, tada primat preuzima Indija koja sada ima oko 1.4 milijarde stanovnika.

„Ono što je još bitno je to što Indija ima vrlo nisku prosečnu starost stanovništva, prosek je negde oko 28 godina, i to joj daje potencijal za dalji rast broja stanovnika. Po prosečnoj starosti Kina je ‘starija’ 10 godina i zato je došlo do te zamene“, objašnjava Bjelobrk.

Za to vreme u Srbiji se smanjuje broj stanovnika, od 2011. godine to je nešto više od pola miliona. Rađena je projekcija na osnovu popisa 2011. godine, ali još nije rađena projekcija na osnovu podataka dobijenih u popisu 2022. godine.

„U svakom slučaju do 2041. godine očekujem da imamo nešto više od 6 miliona stanovnika. Malo je nezahvalno raditi te projekcije, na globalnom nivou dolazi do velikih društvenih promena. Rat u Ukrajini izazvao je velika migratorna kretanja koja određuju broj stanovnika velikom broju zemalja i menjaju“, kaže Bjelobrk.

Prema njenim rečima, ono što nije dobro je što do 2041. godine očekujemo da svaka četvrta osoba u Srbiji bude starija od 65 godina, sada je to svaki peti, tako da nije dobro što je došlo do promena u starosnoj strukturi stanovništva, sve smo stariji i bićemo stariji u narednom periodu.

„Negativni prirodni priraštaj još od 1992. godine. Ima prostora za mere, najteže je uticati na natalitet ali može se uticati i na mortalitet da ne dolazi do drastičnog pada i migratorna politika. Mi sada pripremamo podatke koji se odnose na strane državljane, od kada se desio rat u Ukrajini primećena su migratorna kretanja ka našoj zemlji koja će u narednom periodu uticati na broj stanovnika u Srbiji“, rekla je Bjelobrk.

Napomenula je da nam pristižu migranti iz ekonomskih razloga, to nisu izbeglice, pre svega kada se govori o ruskim državljanima to su cele porodice koje nameravaju da ostanu ovde da žive. Kaže, radi se mladom stanovništvu u proseku 30 do 35 godina starosti, a to je ono što nam treba, a što možemo da obezbedimo barem delimično, kroz imigraciju.

„Prema popisu iz 2022. godine registrovano je da je iz Srbije između dva popisa otišlo oko 300.000 ljudi. Popis nije dobar izvor kada je reč o migracijama, ali prosto ti ljudi nisu tu i nema ko da da podatke o njima ali mi ne znamo da li su oni trajno u inostranstvu ali svakako je dobar uzorak da vidimo o kojoj se starosti radi i gde su otišli“, kaže Bjelobrk.

Kako je rekla, između dva popisa iz Srbije je otišlo oko 180.000 mahom obrazovanih ljudi u starosnom razdoblju od 20 do 49 godina.

„Najčešće je reč o zapadnoevropskim zemljama. Migracije ne možete da zaustavite ali bar da u državi stvorimo uslove za te ljude da ostanu i da ih zadržimo u zemlji. Ili i ako odu da razmišljaju o povratku“, kaže Bjelobrk.

Istakla je da je poboljšala obrazovna struktura celokupne populacije, a sve češće se visokobrazovane i zaposlene majke odlučuiju za rađanje drugog, trećeg i četvrtog deteta. „Merama populacione politike možemo da utičemo da ublažimo pad broja stanovnika i promenimo pravac kretanja“, kaže Bjelobrk.