Najviše pritužbi radnika u Srbiji na rad na visokim temperaturama do sada je sindikatima stiglo iz firmi gde zaposleni rade u zatvorenim prostorima, pogonima i halama, rekli su danas za Betu u tim organizacijama radnika.
Kakvi su uslovi na izgradnji puteva i velikih građevinskih objekata, gde rade uglavnom strane kompanije koje su angažovale strane radnike sindikatima nije poznato, pa radnicima ostaje da zaštitu jedino direktno potraže u Inspektoratu za rad.
Predsednik Samostalnog sindikata metalaca Srbije Zoran Marković rekao je da je do sada taj sindikat napisao više zahteva za vanredni inspekcijski nadzor, a na osnovu prijave radnika da rade u pogonima gde su previsoke temperature.
„Po Zakonu o bezbednsti i zdravlju na radu i Pravilniku o preventivnim merama za bezbedan rad na radnom mestu za lak fizički rad neophodno je obezbediti temperaturu od 18 do 28 stepeni, a za težak fizički rad poslodavac treba da obezbedi temperaturu od 15 do 28 stepeni“, rekao je Marković.
Sada u pogonima koji su, kako je rekao, napravljeni uglavnom od limova i gde nisu adekvatni rashladni uređaji, temperatura prelazi 40 stepeni.
U takvim uslovima radnicima treba dozvoliti, kako je naveo, češće pauze, obezbediti vodu i hladne napitke, pa i sladoled i lubenice.
Radnik, kada mu je ugrožen život, po Zakonu o bezbednosti i zdravlju na radu ima pravo da prekine posao.
„Imamo i dobrih poslodavaca, pa u fabrikama gde se zavaruju metali ili kao u fabrici brizgane plastike nisu u mogućnosti da naprave idealnu temperaturu, pa poslodavci moraju radniku da odobre dodatne pauze ili oragnizuju smanski rad“, rekao je Marković.
Vanredni inspekcijski nadzor zahteva se, kako je naveo, ne samo leti već i zimi kada su temperature previše niske.
On je istakao da u stranim kompanijama u kojima Samostali sindikat nema predstavnike, radnicima preostaje da se obrate Inspekciji rada.
Inspektorat, prema njegovim rečima, u takvim slučajevima nalaže poslodavcu da se uvedu dodatne mere pauza, instalira rashladni uređaj ili obezbedi rashlađena prostorija.
Dodao je da vanredno stanje zbog vremenskih uslova može da proglasi jedino država, a poslodavac mora da obezbedi adekvatne uslove.
Predsednik Samostalnog sindikata putara Srbije Duško Bošković rekao je da je taj sindikat, odmah posle najave da će temperature biti visoke, poslao dopise sindikalnim organizacijama u firmama da podsete poslodavce na obavezu stvaranja adekvatnih radnih uslova, pa do sada nije bilo pritužbi.
On je rekao da taj sindikat nema informacije kakvo je stanje u putarskim firmama Behtel-Enka, koja gradi Moravski koridor i u kojoj rade strani radnici, uglavnom iz Turske i Indije, jer ne postoji sindikat.
„Nemamo sindikat ni u kineskim firmama jer radnici nisu zainteresovani, pa ne znamo koliko se poštuju preporuke za rad na visokim temperaturama“, rekao je Bošković.
Ministarsvo za rad, zapošljavanje boračka i socijalna pitanja utvrdilo je u junu 2024. godine Smernice za bezbedan i zdrav rad na otvorenom pri visokim temperaturama kjima se „apeluje“ na poslodavce da za vreme visokih spoljnih temperatura, iznad 36 Celzijusovih stepeni, naročito u periodu od 11 – 16 časova, ukoliko to dozvoljava proces rada, organizuju rad na otvorenom.
To se odnosi na u građevinarstvo, poljoprivredu i komunalnu delatnost, na takav način da se izbegne obavljanje teških fizičkih poslova i izlaganje zaposlenih direktnom sunčevom zračenju.
Poslodavci su, kako je navedeno, dužni da ; obezbede zaposlenima rad na radnom mestu i u radnoj sredini u kojima su sprovedene mere bezbednosti i zdravlja na radu. ;
Poslodavac je dužan da Aktom o proceni rizika na radnom mestu u radnoj sredini uzme u obzir i rizike po zdravlje zaposlenih koji rade na otvorenom pri visokim temperaturama i da radna mesta na otvorenom prostoru tako uredi da zaposleni budu zaštićeni od nepovoljnih vremenskih prilika i imaju obezbeđenu prvu pomoć.
Mere bezbednosti i zdravlja na radu u Srbiji, utvrđene su, pre svega, Uredbom o bezbednosti i zdravlju na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima, Pravilnikom o zaštiti na radu u poljoprivredi, Pravilnikom o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad na radnom mestu, kao i drugim propisima u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu.
Ukoliko ne obezbedi zaposlenom rad na radnom mestu i u radnoj sredini u kojima su sprovedene mere bezbednosti i zdravlja na radu, Zakonom o bezbednosti i zdravlju na radu je propisana novčana kazna za poslodavca sa svojstvom pravnog lica od 1.500.000 do 2.000.000 ; dinara, za odgovorno lice u pravnom licu od 50.000 do 150.000 dinara, dok je za za preduzetnika propisana novčana kazna od 400.000 do 500.000 dinara.
