Pošta Srbije i još šest javnih preduzeća u Novu 2026. godinu kročiće kao društva sa ograničenom odgovornošću. Prve odluke Vlade Srbije o promeni pravne forme ukupno sedam javnih preduzeća objavljene su u Službenom glasniku.
Pošta Srbije, Putevi Srbije, Emisiona tehnika i veze, Srbijavode, Zavod za udžbenike, Javno preduzeće za skloništa Beograd i JP za razvoj informisanja u AP Kosovo i Metohija „Mreža-Most“ postaju društva sa ograničenom odgovornošću, objavljeno je u Službenom glasniku.
Podsetimo, početkom avgusta ove godine počelo je objavljivanje predloga odluka za prva javna preduzeća koja menjaju pravnu formu u DOO. Najveće iznenađenje na tom spisku bila je upravo Pošta Srbije, za koju je najavljivano prethodnih godina da će postati – akcionarsko društvo.
Do sredine avgusta na ovoj listi bilo je već 15 javnih preduzeća za koje je Vlada Srbije napisala predlog odluke o promeni pravne forme.
Ono što se iščekuje, a za šta odluke Vlade i dalje nisu obelodanjene, odnosi se na promene pravne forme tri velika javna preduzeća: Srbijagasa, PEU Resavice i Jugoimporta SDPR.
Na ove tri kompanije, naime, takođe će se primeniti Zakon o upravljanju privrednim društvima koja su u vlasništvu Republike Srbije.
Kao što je portal N1 već pisao, sve tri ispunjavaju uslove za promenu pravne forme u akcionarska društva, što je predviđeno posebnom uredbom – svaka od njih ispunjava bar dva od tri kriterijuma: sve imaju više od 250 zaposlenih, sve imaju poslovni prihod veći od 40 miliona evra a neke ispunjavaju i treći uslov – „obavljanje delatnosti koja je tehničko-tehnološki i organizaciono složena ili obuhvata vršenje delatnosti preko poslovnih jedinica na teritoriji Republike Srbije“.
Međutim, i među već poznatim javnim preduzećima za koje je doneta odluka, odnosno predlog odluke za prelazak u DOO, postoje tri koje ispunjavaju uslov da budu AD ali to ipak neće biti: osim Pošte, to su i Putevi Srbije i Srbijašume.
„Opšti princip je da DOO pruža vlasnicima veću fleksibilnost u regulisanju načina upravljanja društvom i međusobnih odnosa. Osnivačkim aktom DOO može se odstupiti od opštih zakonskih odredbi u većoj meri nego što je to slučaj u AD. U DOO, na primer, vlasnici se mogu dogovoriti da se procenat glasačkih prava i učešća u dobiti razlikuje od procenta vlasništva u kapitalu. Neko ko poseduje udeo od 10 odsto u kapitalu može imati 70 odsto prava glasa ili učešća u dobiti. Kod AD nema toliko fleksibilnosti. Svaka akcija iste klase uvek nosi isto glasačko pravo i pravo učešća u dobiti i od toga se ne može odstupiti“, pojasnio je ranije za Forbes Srbija Srećko Vujaković, partner u kancelariji DNVG Attorneys.
