Rudnik zlata Čoka Rakita izaziva kontroverze zbog ekoloških i pravnih pitanja

Rudnik zlata Čoka Rakita izaziva kontroverze zbog ekoloških i pravnih pitanja

U medijima se pojavljuju pozitivni izveštaji o rudniku zlata Čoka Rakita, koji se opisuje kao „najveća rudarska investicija u regionu“. Iako se planira proizvodnja 41 tone zlata, lokalne organizacije izražavaju zabrinutost zbog nedostatka strateške procene uticaja na životnu sredinu. Očekuje se da će rudnik stvoriti 500 radnih mesta, ali i izazvati pritisak na vodne resurse.

U poslednje vreme, mediji su puni optimističnih izveštaja o rudniku zlata Čoka Rakita, koji se nalazi na planini Homolje. Ovaj rudnik se naziva „zlatnom kokom“ sa velikim potencijalom profita, posebno ako cena zlata poraste. Ipak, javnost je nedavno imala priliku da se upozna sa Prostornim planom područja posebne namene za ovaj rudnik, koji je izazvao brojne kontroverze.

Prema najnovijim informacijama, planira se proizvodnja oko 41 tone zlata tokom deset godina, od čega je osam godina predviđeno za aktivnu proizvodnju. Investicija u rudnik iznosi 381 milion dolara, a kompanija koja stoji iza projekta je Crni Vrh risorsis, srpska podružnica kanadske kompanije Dundee Precious Metals. Očekuje se da će izgradnja rudnika početi 2027. godine, dok bi prva prerada mogla početi tokom 2028. godine.

Kada rudnik počne sa radom, planira se zapošljavanje oko 500 radnika, što uključuje direktno zapošljavanje i angažman podizvođača. Međutim, lokalne organizacije, poput Rendžera istočne Srbije, upozoravaju na moguće ekološke posledice i nedostatak transparentnosti u vezi sa zaštitom životne sredine. Izostanak strateške procene uticaja na životnu sredinu dovodi do zabrinutosti o pravima javnosti na učešće u donošenju odluka.

Rendžeri ističu da je izostanak izrade i objave strateške procene u suprotnosti sa zakonima Republike Srbije i međunarodnim konvencijama. Oni smatraju da je to kršenje prava javnosti na blagovremeno i efektivno učešće u procesima koji se tiču životne sredine. Takođe, naglašavaju da je važno da se sve mere zaštite životne sredine sprovedu pre nego što se donesu konačne odluke o rudniku.

Zabrinutost se takođe odnosi na vodne resurse u okolini rudnika. Stručnjaci upozoravaju da bi rudnik mogao ugroziti vrelo Mlave, koje je ključno za snabdevanje gradova u istočnoj Srbiji. Nedostatak informacija o izvorima vode i količinama koje će se koristiti dodatno povećava zabrinutost lokalnih organizacija.

U zaključku, dok se očekuje značajan prihod od rudnika, lokalne zajednice traže obustavu trenutnog procesa dok se ne sprovedu sve potrebne mere zaštite životne sredine. Odluka o budućnosti rudnika zlata Čoka Rakita može imati dugoročne posledice po ekološke resurse i kvalitet života u regionu.