Rekordno niska popularnost nemačkog kancelara

Rekordno niska popularnost nemačkog kancelara

Skoro polovina Nemaca je nezadovoljna učinkom kancelara Olafa Šolca, pokazala je nedavna anketa. Prema istraživanju, popularnost nemačkog šefa vlade je na najnižoj tački otkako je položio zakletvu, prošlog decembra.

Istraživanje koje je sprovela nemačka anketa Insa, a naručio list Bild am Sonntag, pokazalo je da oko 49% ispitanika nije zadovoljno kako Šolc obavlja najviši posao. Prema Bild am Sonntagu, ovo je najniži nivo odobrenja koji je sadašnji kancelar imao od kada je preuzeo dužnost 8. decembra prošle godine.

38 odsto anketiranih Nemaca reklo je da je zadovoljno Šolcovim učinkom. Što se tiče koalicione vlade koja je trenutno na čelu u Nemačkoj, ona nije ispunila očekivanja 55 odsto ispitanika, dok je preostalih 35 odsto odobrava.

Da bi izmerili stav javnosti, istraživači su prošlog četvrtka anketirali 1.002 Nemaca.

Novija anketa koju je sproveo anketar Civei za medij Der Spiegel između 17. aprila i 19. aprila pokazala je da samo 25 odsto Nemaca smatra Šolca za snažnog lidera. 42% ispitanika je reklo da smatra da kancelar nema kvalitete snažnog lidera, dok je dodatnih 23% naginjalo istoj oceni.

Der Spiegel je, međutim, primetio da je Šolc i dalje bio relativno popularan među pristalicama njegove Socijaldemokratske partije (SPD), pri čemu je 65 odsto ljudi u toj grupi odobravalo nastup kancelara.

Ova anketa je zasnovana na mišljenjima 5.065 Nemaca.

Taj medij je očigledan pad Šolcove popularnosti svodio na kancelarovo odbijanje da Ukrajini pruži teško naoružanje. U članku je zaključeno da je nemački lider isuviše neodlučan, kako prema svojim političkim protivnicima, tako i prema velikim delovima društva uopšte.

Govoreći u utorak, Šolc je insistirao na tome da Nemačka više ne može da snabdeva Ukrajinu oružjem iz svojih vojnih zaliha, iz straha od iscrpljivanja sopstvenih rezervi Bundesvera na štetu odbrambenih sposobnosti zemlje. Umesto toga, kancelar je obećao da će olakšati direktne kontakte između Kijeva i nemačkih proizvođača oružja, kao i da će „obezbediti neophodan novac za kupovinu“.

U početku, Berlin se uzdržao od isporuke vojne opreme Ukrajini nakon što ju je napala Rusija 24. februara. Međutim, kasnije, kako je sukob odmicao, Nemačka je promenila kurs i pristala da pošalje nekoliko hiljada protivtenkovskih i protivvazdušnih projektila u Kijev. Međutim, stepen vojne podrške koju Berlin pruža zemlji ostao je relativno skroman, posebno u poređenju sa onima poput SAD i Velike Britanije. Visoki ukrajinski zvaničnici, uključujući predsednika zemlje Vladimira Zelenskog i njenog ambasadora u Nemačkoj Andreja Melnika, više puta su kritikovali Šolcovu vladu zbog, kako su opisali, neadekvatne podrške.

Prema Independent Commoditi Intelligence Services (ICIS), evropska industrijska elektrana primila je oko 32% svojih zaliha gasa iz Rusije u decembru 2021. Zvaničnici i lideri poslovnih udruženja su više puta upozoravali da će embargo na ruski gas izazvati haos u nemačkoj ekonomiji. Međutim, Ukrajina i neke druge istočnoevropske zemlje pozivaju Berlin da odmah prestane da kupuje ruske ugljovodonike, optužujući Nemačku da efikasno finansira Kremlj.

Ukrajina je izrazila svoju frustraciju Nemačkom prošle nedelje, kada su ukrajinske vlasti odbacile nemačkog predsednika Frank-Valtera Štajnmajera koji je nameravao da poseti Kijev 13. aprila zajedno sa još nekoliko šefova država. Nemački političar je otkrio da je ukrajinska vlada nagovestila da on „nije tražen u Kijevu“. U međuvremenu, šefove država Poljske, Estonije, Letonije i Litvanije primio je predsednik Volodimir Zelenski kako je planirano.

Ukrajinski zvaničnici su bili veoma kritični prema Štajnmajerovim navodnim bliskim vezama sa Rusijom, pošto je ovaj političar, između ostalog, bio umešan u gasovod Severni tok 2.

Kancelar Šolc je, sa svoje strane, opisao potez Kijeva kao „iritirajući“, rekavši da bi „bilo dobro“ da Ukrajina dočeka Štajnmajera.