Profesionalna orijentacija malih i velikih maturanata: Zašto je važna i kako izgleda testiranje

Profesionalna orijentacija malih i velikih maturanata: Zašto je važna i kako izgleda testiranje

Malim i velikim maturantima testiranje za profesionalnu orijentaciju može pomoći oko odabira srednje škole ili fakulteta, posebno ako su neodlučni ili im „sve ide od ruke“. Interesovanje za ovo testiranje koje se sprovodi pri Nacionalnoj službi za zapošljavanje (NSZ) je veliko i potrebno je na vreme zakazati termin. Zbog čega je ovo testiranje važno za N1 objašnjavaju u NSZ.

Kako su nam rekli, profesionalna orijentacija ima dugu tradiciju i usluga je za kojom vlada interesovanje, posebno u većim gradovima, gde je najčešće prisutna izrazitija zainteresovanost za profesionalnu orijentaciju pred upis srednje škole ili fakulteta.

Ipak, napominju da je potrebno interesovati se na vreme, a ne neposredno pred sezonu upisa, zbog ograničenih kapaciteta. Mejl adrese i telefoni psihologa, karijernih savetnika u Nacionalnoj službi za zapošljavanje, dostupni su na sajtu Nacionalne službe za zapošljavanje. Klikom na Kontakt > Filijale NSZ, a potom na grad (filijalu), kontakti su dostupni unutar stranice u vidu kartica: Profesionalna orijentacija i planiranje karijere ili Centar za informisanje i profesionalno savetovanje.

Na pitanje da li roditelji više prijavljuju male ili velike maturante za ovo testiranje u NSZ kažu da se u celini gledano, može reći da roditelji više prijavljuju male nego velike maturante, ali ipak puno njih prijavljuje učenike završnih razreda srednjih škola. Budući studenti se javljaju i sami, ukoliko su zainteresovani da dođu na profesionalnu orijentaciju.

Profesionalna orijentacija učenika uključuje testiranje i savetodavni razgovor koji se obavlja u periodu nakon testiranja.

Testiranje za profesionalnu orijentaciju obuhvata testove profesionalnih interesovanja, testove ličnosti koji ispituju osobine koje su značajne za izbor zanimanja, kao i testove sposobnosti. Testiranje najčešće traje oko dva i po sata za učenike osmog razreda, odnosno oko tri sata za učenike završnih razreda srednjih škola, ali, u zavisnosti od konkretnih potreba, trajanje testiranja može biti i drugačije, objasnili su nam u NSZ.

U zakazanom terminu učenici osmog razreda dolaze na razgovor u prisustvu roditelja. Uobičajeno je da psiholog najpre nasamo razgovara sa mladom osobom. Savetodavni razgovor je prilika da mlada osoba zajedno sa psihologom razmotri podatke dobijene testovima i tokom intervjua u kontekstu različitih zanimanja i poslova, da vaga dobre i loše strane različitih opcija i mogućih odluka.

Psiholog, karijerni savetnik, ne nudi gotova rešenja već olakšava donošenje samostalne odluke.

U NSZ navode da ne raspolažu preciznim informacijama o eventualnim trendovima – da li su deca sklonija prirodnim ili društvenim naukama, ali je utisak da se sreću različita interesovanja i „jake strane“ kod mladih ljudi.

„Svakako ima kako mladih koji su skloni prirodnim naukama i tehnici, tako i onih koji su skloni društvenim naukama, ali i mladih kojima bi potencijalno sve moglo ići od ruke, uz odgovarajući trud i zalaganje. Ne treba izgubiti iz vida motivaciju, koja je od velikog uticaja na to da li će se nečiji potencijali, u vidu interesovanja, sposobnosti, pa i nekih osobina ličnosti, realizovati ili ne“, kažu u NSZ.

U NSZ ističu da imaju pozitivne povratne informacije, odnosno da im se javljaju roditelji koji kažu da je testiranje pomoglo starijem detetu, da je zadovoljno izborom, pa žele da dovedu i mlađe dete. Mladi obično kažu da smo pomogli drugarici ili drugu. Dešava se i da nam odrasla osoba saopšti da je odabrala zanimanje delom i na osnovu naše preporuke i da se pronašla u tome.

Mama jedne brucoškinje iz Beograda D. I. prenela nam je svoje iskustvo kada je u pitanju testiranje za profesionalnu orijentaciju nakon ćerkine srednje škole. Zvala je, kaže da prijavi i mlađe dete – osmaka, ali su joj u NSZ rekli da je do sada prijavljeno više od stotinu dece i da se prave liste čekanja.

„Starije dete sam prijavila samoinicijativno prošle godine, pred upis fakulteta, pošto je bila prilično neopredeljena – želje za upis fakulteta su išle od tehničkih do društvenih nauka“, rekla nam je sagovornica.

Rezultati višesatnog testiranja su pokazali nekoliko oblasti za koje je imala najviše sklonosti, a jedan od tih fakulteta se već nalazio u njenom najužem izboru.

„Testiranje joj je pomoglo da odluči, tačnije – individualni razgovor sa psihologom koja joj je protumačila rezultate i razgovarala sa njom. Neopredeljenima svakako može da pomogne u izboru“, ispričala je za portal N1.