Ovo je samo deo od ukupno 13 pregleda na koje su sagovornicu portala N1 uputili u privatnoj zdravstvenoj ustanovi po obavljenom sistematskom pregledu kod četiri lekara: oftalmologa, ginekologa, radiologa i interniste. „Plašila sam se samo nalaza oftalmologa. Na kraju mi jedino oči nisu ‘sporne’ i tek kada sam došla kući videla sam na šta su me sve dodatno poslali“, navodi naša sagovornica koja se bavi sportom i nema zdravstvenih problema.
Dodatno je uznemirilo, kaže, što su je sutradan zvali iz iste zdravstvene ustanove da joj ponude jedan od tih dodatnih pregleda. „Rekla sam im posle sistematskog da neću da idem ni na jedan od dodatnih pregleda. Uz to sam se pitala ko to sad iščitava moj zdravstveni karton – jer nije me zvao niko od lekara koji me je pregledao“, dodaje ona.
Polisa privatnog zdravstvenog osiguranja, kojom se sve više firmi u Srbiji hvali prilikom zapošljavanja novih radnika, višestruko je korisna jer omogućava brzu medicinsku pomoć. Ova osiguranja uglavnom ne pokrivaju velike hirurške intervencije koje pacijenti rade ili o trošku državnog osiguranja ili u privatnim klinikama.
Osiguravajuća društva najčešće sklapaju ugovore sa kompanijama, omogućavajući zaposlenima dodatno zdravstveno osiguranje, koje obično uključuje godišnji sistematski pregled. Broj pregleda u privatnim domovima zdravlja i klinikama raste, što pokazuje i izveštaj Komisije za zaštitu konkurencije.
Prema izveštaju, u 2023. godini zabeleženo je 55% više pregleda nego 2019. godine, sa oko 4,3 miliona pregleda u opštim bolnicama i domovima zdravlja. Privatnim zdravstvenim ustanovama su rasli i prihodi, koji su u 2022. godini iznosili oko 34 milijarde dinara, što je povećanje od 54% u odnosu na 2019. godinu.
Osiguravajuća društva su pozitivno ocenila uslove konkurencije na tržištu dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, ali su ukazala na smanjenje pregovaračke moći tokom poslednjih godina. Takođe, naglašavaju nedostatak jedinstvenog šifarnika zdravstvenih usluga, što otežava saradnju sa zdravstvenim ustanovama.
U osiguravajućim kućama objašnjavaju da „prekomerno lečenje“ nije novost, jer lekari često predlažu dodatne preglede koji nisu opravdani. Kada je reč o kontaktiranju osiguranika, osiguravajuća društva imaju pravo da kontaktiraju klijente samo u vezi sa postojećim ugovorima, a za nove ponude potrebna je prethodna saglasnost klijenta.
