Preko RFZO-a građani Srbije osigurani u 21 zemlji – zašto agencije, ipak, preporučuju privatno osiguranje

Preko RFZO-a građani Srbije osigurani u 21 zemlji – zašto agencije, ipak, preporučuju privatno osiguranje

Osiguranici Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje za vreme privatnog boravka u inostranstvu imaju pravo na zdravstvenu zaštitu o trošku RFZO-a u 21 zemlji. Međutim, to se odnosi samo na pružanje hitne medicinske pomoći, a radi otklanjanja neposredne opasnosti po život i zdravlje. U turističkim agencijama kažu da je mnogo lagodnije uplatiti privatno osiguranje koje pokriva više od toga, piše RTS.

U turističkim agencijama kažu da to da li ćete uzeti potvrdu iz RFZO-a ili uplatiti privatno putno osiguranje zavisi od toga u koju zemlju putujete.

“Svakako je naša preporuka da putnici uplate ipak osiguranje jer to je najelegantniji način da se nešto reši ukoliko se dogodi, naime, bez obzira na pravila i potpisane ugovore našeg RFZO-a sa drugim RFZO-ovima nije u praksi uvek stvar onakva kao što je potpisana“, kaže direktor jedne turističke agencije Vladimir Vlaho.

Vrlo često se događa putnik ipak mora da plati uslugu i nakon toga sa potvrdom i računom se javlja u RFZO u Srbiju i naplaćuje svoja potraživanja.

“Postoji ta neka procedura koja treba da se obavi pre samog putovanja, potvrda se odnosi u RFZO, ta procedura malo traje, stoga se u nekim slučajevima putnici ipak odlučuju za polisu privatnog zdravstvenog osiguranja koju uplaćuju u našoj agenciji ili u nekoj od osiguravajućih kuća jer je procedura dosta jednostavnija“, objašnjava Vladimir Bogojević, menadžer prodaje u turističkoj agenciji.

Razlika je, kako navode u turističkim agencijama, bitna, jer u slučaju privatnog osiguranja imate puno pravo ne samo na medicinsku pomoć, već i na ostale usluge. Preko države je to malo drugačije.

“Osiguranici Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje na privatnom putovanju u inostranstvo imaju zdravstvenu zaštitu o trošku fonda kada su hitne medicinske situacije u pitanju. To podrazumeva da fond ima zaključene bilaterlane sporazume sa 21 zemljom, to su uglavnom zemlje iz regiona – Severna Makedonija, Hrvatska, BiH, ali i Nemačka, Austrija i na osnovu toga imaju pravo na zdravstvenu zaštitu“, ističe Aleksandra Beslać, direktorka službe informisanja RFZO-a.

Kako bi se od Fonda dobila potvrda, potrebno je da osiguranik sa zdravstvenom knjižicom ode kod izabranog lekara koji na osnovu uvida u zdravstveni karton proverava da li je u poslednjih 12 meseci imao nekakvo hronično ili akutno oboljenje.

Na osnovu toga izdaje potvrdu. Sa tom potvrdom i zdravstvenom karticom potrebno je da osiguranik ode u filijalu koja je izdala karticu, gde dobija besplatni dvojezični obrazac neophodan za putovanje u inostranstvo.

“Kada govorimo o državama gde fond nema potpisane bilaterlane sporazume obrazac je drugačiji, ali je procedura ista. U slučaju nastanka medicinskog troška u tim zemljama osiguranik snosi troškove sam, ali po povratku ima pravo na refundaciju nastalih troškova. Što znači da mora da podnese dokumentaciju, obrazac, medicinski nalaz i novonastale račune o medicinskom trošku“, navela je Aleksandra Baslać.

Zakonski rok za refundaciju je do 60 dana, naravno, uz priloženu potpunu dokumentaciju.

Bitno je napomenuti da sa Grčkom ne postoji sporazum, pa putnik za deset dana boravka u toj zemlji plaća polisu od oko 20 evra, što pokriva troškove medicinskih usluga do 35.000 evra.