U poslednje vreme, požari na deponijama u Srbiji postali su učestala pojava, a najnoviji incidenti zabeleženi su u Vranju, Baroševcu kod Lazarevca i Novom Pazaru. Ovi požari nisu samo slučajnost, već deo šireg trenda koji ukazuje na ozbiljne probleme u upravljanju otpadom.
Prema izveštaju Mreže za čistiji vazduh „Eko blok“, broj požara na deponijama utrostručen je u poslednjih sedam godina. U Srbiji postoji 2.689 divljih deponija, dok se nezvanično procenjuje da ih ima više od 3.500. Od 26 planiranih sanitarnih deponija, samo 12 je u funkciji.
Dejan Lekić iz Nacionalne ekološke organizacije ističe da nepravilno odlaganje otpada na nehigijenskim deponijama izaziva ozbiljno zagađenje vazduha, zemljišta i podzemnih voda. Ovaj problem se širi i ugrožava okolinu, a otpad koji vetar raznosi dodatno doprinosi zagađenju.
Igor Jezdimirović, predsednik udruženja „Inženjeri za zaštitu životne sredine“, naglašava da je glavni uzrok problema nerazumevanje sistema upravljanja otpadom od strane lokalnih samouprava. Deponijski gas, koji sadrži metan, stvara uslove za požare, a nedostatak selekcije organskog otpada dodatno pogoršava situaciju.
Zabrinjavajuće je da su zbog lošeg upravljanja počeli da gore i sanitarne deponije, koje bi trebale da imaju mere prevencije. Požar u Baroševcu ukazuje na neodgovornost donosioca odluka, dok se slični incidenti ponavljaju godinama.
S obzirom na trenutnu situaciju, neophodno je hitno uvesti red u upravljanju komunalnim otpadom i početi sa sprovođenjem zakonskih propisa. Bez političke volje i aktivnog učešća javnosti, planovi o zaštiti životne sredine ostaju samo na papiru.
