Posle tri godine, COVID ‘postaje svakodnevica’

Posle tri godine, COVID ‘postaje svakodnevica’

Iako se Svetska zdravstvena organizacija nada da se COVID-19 uskoro više neće smatrati hitnim stanjem u javnom zdravstvu, upozorila je da je sam virus tu da ostane.

Tri godine nakon što je prvi slučaj identifikovan u Kini u decembru 2019. godine, stručnjaci kažu da svet mora da nauči lekcije ove pandemije kako bi se pripremio za potencijalne buduće epidemije.

Da li je pandemija skoro gotova?

„Prešli smo dug put. Nadamo se da ćemo u nekom trenutku sledeće godine moći da kažemo da COVID-19 više nije globalna zdravstvena opasnost“, rekao je u sredu šef SZO Tedros Adhanom Gebrejesus.

„Ovaj virus neće nestati. On je tu da ostane i sve zemlje će morati da nauče da ga kontrolišu zajedno sa drugim respiratornim bolestima“, dodao je on.

Oko 90 odsto svetske populacije sada ima određeni nivo imuniteta protiv COVID-a, bilo putem vakcinacije ili prethodne infekcije, procenjuje SZO.

Nedeljni broj smrtnih slučajeva je oko petine onoga što je bio pre godinu dana, a preostali smrtni slučajevi su uglavnom među onima koji nisu u potpunosti vakcinisani, kaže se.

Komitet SZO za hitne slučajeve za COVID-19 sastaće se u januaru kako bi razgovarao o kriterijumima da li još uvek predstavlja vanrednu situaciju za javno zdravlje od međunarodnog značaja.

Da li se COVID može iskoreniti?

Neki stručnjaci predviđaju da će COVID na kraju preći iz pandemije u endemsku fazu, u kojoj će nastaviti da široko cirkuliše i izaziva redovne ponovne pojave, kao što je trenutno slučaj sa sezonskim gripom.

Ali postoji niz razloga zašto potpuno iskorenjivanje COVID-a izgleda malo verovatno.

U međuvremenu, male boginje ostaju jedina ljudska zarazna bolest koja je zvanično iskorenjena, a koju je SZO proglasila 1980. godine.

„Da bi se iskorenio virus, bolest mora biti klinički vidljiva, ne sme postojati životinjski rezervoar i mora postojati visoko efikasna vakcina koja nudi doživotnu zaštitu“, rekao je francuski mikrobiolog Filip Sansoneti na konferenciji na francuskom institutu Pasteur prošle nedelje.

„COVID-19 označava sve pogrešne okvire“, dodao je on.

Za COVID, mere izolacije su podrivane činjenicom da neki zaraženi ljudi ne pokazuju simptome, što znači da nisu svesni da treba da se izoluju.

Za razliku od malih boginja, COVID se može preneti na životinje, gde može da cirkuliše pre nego što kasnije ponovo zarazi ljude, stvarajući rezervoar virusa koji je teško ugasiti.

I dok vakcine protiv COVID-a pomažu u prevenciji teških oblika bolesti, one nude malu zaštitu od ponovne infekcije — a njihova efikasnost vremenom opada, što znači da su potrebne dodatne doze.

Najveći rizici pred nama?

Etienne Simon-Loriere, šef jedinice za evolucionu genomiku RNK virusa Instituta Paster, rekao je da je „trenutno virusu dozvoljeno da cirkuliše previše“.

Svaka nova infekcija povećava šansu da bi virus mogao da mutira da postane prenosiviji ili teži, upozorio je on.

„Čak i kada bismo svi želeli da verujemo u to, nemamo razloga da mislimo da će to postati prijateljskije“, rekao je Simon-Lorijer.

I postoji pretnja da bi nove zarazne bolesti mogle da pređu sa životinja na ljude.

Od pojave SARS-a, MERS-a i COVID-a, „u slepih miševa pronađeno je desetak korona virusa koji bi potencijalno mogli da zaraze ljude“, upozorio je Arno Fontanet, specijalista za novonastale bolesti na Pasteur institutu.

Više od 60 procenata novih bolesti su zoonoza, što znači da se mogu preneti između ljudi i životinja.

Rizik od zoonotskih bolesti se povećao zbog preokreta u životinjskom svetu izazvanog ljudima, uključujući krčenje šuma, klimatske promene i masovno stočarstvo.

Priprema za sledeću pandemiju?

Fontanet je rekao da se u slučaju moguće buduće pandemije „mnogo toga može i mora učiniti na početku izbijanja“.

On je naveo primer Danske, koja je rano uvela blokadu tokom prvog talasa pandemije COVID-a, omogućivši joj da kasnije brže ukine tu meru.

Drugi ključni faktor je mogućnost brzog testiranja na nove bolesti, omogućavajući zaraženima da se izoluju što je pre moguće.

Nažalost, danas i dalje reagujemo, a ne predviđamo“, rekao je Fontanet.

194 države članice SZO složile su se da u februaru počnu sa izradom ranog nacrta sporazuma o pandemiji sa ciljem da se osigura da se pogrešan odgovor koji je COVID-19 pretvorio u globalnu krizu više ne ponovi.