Šolc u Beogradu: Novi sporazum o Litijumu sa Srbijom

Šolc u Beogradu: Novi sporazum o Litijumu sa Srbijom

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ponovo je u centru političke pažnje zahvaljujući „apetitu“ Evropske unije, a posebno Nemačke, za sirovinama potrebnim za proizvodnju električnih vozila, piše Politiko.

Nemački kancelar Olaf Šolc planira da u petak doputuje u Beograd u iznenadnu posetu kako bi prisustvovao potpisivanju sporazuma o saradnji između EU i Srbije o uvozu minerala, uključujući litijum, koji su ključni za digitalnu i zelenu tranziciju EU, navode izvori upoznati sa temom.

Vučić, koji je ranije bio izolovan među evropskim liderima zbog bliskih odnosa sa Rusijom i Kinom, tenzija sa Kosovom i optužbi za izbornu prevaru, sada je u centru pažnje zbog litijuma, strateški važnog za evropsku automobilsku industriju.

Nemačka, kao najveći proizvođač automobila u EU, ima ogroman interes da obezbedi litijum unutar Evrope kako bi smanjila zavisnost od Kine. Iako je neuobičajeno da Šolc tako brzo organizuje ovakvo putovanje, ovo naglašava važnost litijuma za nemačku industriju.

Vlada Srbije saopštila je da će ponovo pokrenuti rad na kontroverznom projektu iskopavanja litijuma na zapadu zemlje, nakon nedavne presude Ustavnog suda kojom je poništeno prethodno otkazivanje ovog projekta.

Ceremoniji potpisivanja prisustvovaće potpredsednik Evropske komisije Maroš Šefčovič, dok je učešće predsednice Evropske komisije Ursule von der Lajen još neizvesno zbog glasanja u Evropskom parlamentu koje treba da potvrdi njen drugi mandat.

Vučić je najavio da bi rudnik, čije se otvaranje očekuje 2028. godine, mogao proizvoditi 58.000 tona litijuma godišnje, što bi činilo 17% proizvodnje električnih vozila u Evropi.

Međutim, ekološke nevladine organizacije i stanovnici Loznice upozoravaju na potencijalno uništavanje staništa i zagađenje vode zbog izgradnje rudnika. Mnogi se takođe plaše mogućeg raseljavanja stanovnika u toj oblasti.

Radomir Lazović, kopredsednik opozicione stranke Zeleno-levi front, izjavio je da je odobrenje rudnika od strane Ustavnog suda rezultat političkog uticaja i izrazio sumnju u sposobnost institucija da zaštite interese građana kada su u pitanju projekti visokog rizika.