Neurološki simptomi su uobičajeni – i slični – kod teško bolesne dece sa različitim stanjima, otkriva studija

Neurološki simptomi su uobičajeni – i slični – kod teško bolesne dece sa različitim stanjima, otkriva studija

U zemljama sa niskim i srednjim prihodima (LMIC), teško bolesna deca često imaju neurološke manifestacije pre smrti, koje su povezane sa raznim bolestima koje se mogu lečiti. Lumbalne punkcije, koje mogu pomoći da se identifikuju uzroci ovih neuroloških simptoma i spreče smrt, retko se koriste. Ovo su glavni zaključci studije koju je vodio Institut za globalno zdravlje iz Barselone (ISGlobal) i objavljene u JAMA Network Open.

Kada deca iznenada pokažu neurološke simptome, potrebna im je hitna medicinska pomoć. LMIC imaju najveći broj ovih slučajeva, ali im nedostaju neophodni resursi za pravilnu dijagnozu i lečenje. Do sada, razumevanje razloga iza ovih hitnih medicinskih slučajeva uglavnom zavisi od kliničkih procena i porodičnih izveštaja nakon smrti deteta.

Ova studija je urađena u okviru mreže fokusirane na sprečavanje smrti dece, nazvane CHAMPS Netvork. Tim koji je predvodio Kuikue Bassat, istraživač ICREA-e i generalni direktor ISGlobal-a, analizirao je podatke od više od 3.000 preminule djece u sedam LMIC-a kako bi identifikovao koji su neurološki simptomi bili prisutni prije smrti i povezao ih sa uzrokom smrti.

Da bi se utvrdilo ovo poslednje, CHAMPS mreža koristi minimalno invazivnu tehniku uzorkovanja tkiva (MITS) koju su razvili i potvrdili istraživači ISGlobal, a koja se sastoji u dobijanju malih uzoraka tkiva i telesnih tečnosti (krv, cerebrospinalna tečnost) nakon smrti i njihovoj analizi pomoću naprednih histopatoloških i mikrobiološka ispitivanja.

Od 1.330 dece koja su imala neurološke procene, preko polovine njih (727 od 1.330, ili 54,7%) pokazalo je neurološke simptome pre smrti. Najčešći potvrđeni uzroci smrti su: nedostatak kiseonika u mozgu (23,2%); infekcije mozga poput meningitisa i encefalitisa (10,2%); i cerebralna malarija (5,11%).

Neurološki simptomi su bili veoma slični u različitim dijagnozama, a kliničke manifestacije nisu mogle da razlikuju glavne uzroke. Kod novorođenčadi su najznačajniji sindromi sa sličnim manifestacijama kod hipoksičnih događaja i meningitisa, a kod dece najsličniji su bili kod dece sa cerebralnom malarijom i meningitisom.

Međutim, samo 18% dece sa meningitisom imalo je lumbalnu punkciju (ključni dijagnostički test) urađenu pre smrti. To je zbog nekoliko razloga, uključujući nedostatak resursa za izvođenje lumbalnih punkcija, nedostatak kapaciteta ili laboratorijske infrastrukture za testiranje cerebrospinalne tečnosti i nedostatak jasnih smernica.

„Neurološki simptomi su česti kod veoma bolesne dece u LMIC, ali je nemoguće utvrditi tačan uzrok bez obavljanja komplementarnih testova“, kaže Sara Ajanović, istraživač ISGlobal i prvi autor studije. Studija pokazuje da se lumbalne punkcije retko rade u LMIC-ima, a u više od polovine okruženja studije one su bile praktično nedostupne.

„Nažalost, ovo postavlja ova okruženja veoma daleko od postizanja ciljeva u okviru Mape puta SZO za poraz meningitisa do 2030. Poboljšanje rane dijagnoze hitnih neuroloških situacija je od suštinskog značaja za smanjenje stope smrtnosti dece“, dodaje ona. Autori ističu da se skoro 90% smrti nakon neuroloških simptoma moglo sprečiti.

„Mreža CHAMPS nam pruža jedinstvenu priliku za stvaranje znanja o osnovnim uzrocima neuroloških hitnih stanja među decom u LMIC-ima“, zaključuje Basat.