Neophodne hitne mere za pomoć stočarstvu – kako sprečiti da broj grla i dalje pada, a uvoz mesa raste

Neophodne hitne mere za pomoć stočarstvu – kako sprečiti da broj grla i dalje pada, a uvoz mesa raste

Stočarstvo je u ozbiljnim problemima i neophodne su hitne mere – isplata zaostalih davanja, više državnih subvencija za tu granu, osnivanje genetskih centara – u protivnom broj grla će nastaviti da pada, a uvoz mesa raste – ocenjeno je na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu.

Na stručni skup u Zemun, sa velikim ambicijam,a ali i problemima, stigao je i stočar iz Bačke Topole Tibor Breze. Član je udruženja „Kasun“ koje odgaja 400 grla za tov. Planiraju da uvezu 200 novih grla, ali kažu da nemaju novca za da uđu u kupovinu.

„Dosta su skupi (grla), kreću se oko 2.000 evra do 2.500 zavisi da li su steoni. Ljudi nemaju toliko para da plate, pa da posle čekaju godinu dana isplatu preko banke, ljudi ne idu u takav sistem kupovine. Sad smo došli do toga da nemamo priplodnih bikova i to je jako velika muka“, naglašava Tibor Breze.

Stočari kažu da sa trenutnom cenom od 3,5 evra po kilogramu živih junadi, odnosno šest evra za kilogram mesa može dobro da se zaradi, budući da zemlje poput Italije i Grčke plaćaju i sedam evra.

Računaju i da kontejnerski izvoz zamrznutog mesa u Kinu ima veliki potencijal za zaradu.

„Osnova svega je ulaganje u priplodni materijal, pronalaženje novog tržišta uz primenu ekonomske diplomatije i da se na neki način pojavimo na tržištu sa novim proizvodima kao što je ‘junetina iz prirode’ na čemu radi naše udruženje“, ističe Čedomir Keco iz Udruženja stočara Agroprofit.

Umesto direktnih uplata na račune velikih proizvođača, bolje bi bilo, kažu, subvencije usmeriti u proizvodnju i preradu. Ukupna davanja države za poljoprivredu, kako ocenjuju, nisu mala, ali zameraju smanjen stočarski udeo u tom kolaču.

„Mi smo 2013. godine uspeli da sa 70 posto, kada je bilo davanje za stočarstvo, direktnim podsticajima da dođemo do toga da je danas svega 35 odsto podsticaja za stočarstvo, smanjili smo mere ruralnog razvoja. Prestigli sa 300 evra po hektaru 90 posto evropskih zemalja i stimulišemo izvoz pšenice, kukuruza da bismo posle uvozili od njih mleko i meso“, objašnjava prof. dr Dragan Glamočić sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.

Na skupu je rečeno da se domaće potrebe za mesom i mlekom moraju zadovoljiti najpre iz sopstvene proizvodnje, kako nam ne bi dodatno rastao minus u spoljnotrgovinskoj razmeni.

Samo u trgovini svinjetinom minus je 2021. godine bio 72 miliona evra, a prošle – gotovo 200 miliona.