Privrednici koji su prisustvovali prezentaciji sistema u Privrednoj komori Srbije istakli su da zloupotreba bolovanja predstavlja ozbiljan problem za poslodavce i državu. Oni su zatražili da se ovaj problem reši pre nego što sistem eBolovanje počne da funkcioniše. Anketa PKS-a pokazala je da se bolovanja najčešće koriste u januaru i julu, a najviše su se žalili poslodavci iz sektora sa najtežim uslovima rada.
Podaci o broju radnika koji koriste bolovanja u različitim granama nisu dostupni. Nije poznato koliko je isplaćeno kao nadoknada za bolovanja do 30 dana, dok je RFZO u prošloj godini imao izdatke od 36,96 milijardi dinara za bolovanja duža od 30 dana. Od 2,4 miliona formalno zaposlenih, između 110.000 i 150.000 radnika godišnje koristi bolovanje.
Nasuprot sumnjama poslodavaca u epidemiju lažnih bolovanja, Eurostat je objavio podatke koji pokazuju da Srbija sa 5,9% zaposlenih koji koriste bolovanje spada među zemlje sa najmanjom upotrebom ovog prava. U 2022. godini, zemlje sa najvećim udelom zaposlenih na bolovanju bile su Francuska, Finska, Švedska, Danska, Estonija i Holandija.
Jedan od problema u vezi sa bolovanjima u Srbiji je nedostatak razdvojenih podataka za privatni i javni sektor. Nadležni organi nemaju odgovore na pitanja o procentu korisnika bolovanja u javnom sektoru i u kojim institucijama se najčešće koristi. Ministarstva su ignorisala pitanja o ovim podacima, a RFZO ne vodi klasifikaciju prema statusu poslodavca.
Zoran Ristić iz UGS „Nezavisnost“ naglašava da Srbija ima visoku prosečnu dužinu radnog vremena, ali da nema podataka o bolovanjima u javnom sektoru. On smatra da se bolovanja više koriste u javnim službama, dok u privatnom sektoru postoji strah od posledica odsustvovanja. Ristić takođe ističe da se u javnim službama često proveravaju otvorena bolovanja, ali rezultati nisu uvek zadovoljavajući.
