Prodekan za finansije i finansijska komisija Filozofskog fakulteta u Beogradu uputio je otvoreno pismo javnosti i nadležnim institucijama kako bi podsetio da zaposleni na univerzitetima u Srbiji pored medijskih i fizičkih pritisaka, kojima su konstantno izloženi tokom trajanja studentskih protesta, u poslednjih dva meseca trpe i izrazite finansijske pritiske.
Oglas
Jaki finansijski pritisci na zaposlene na univerzitetima: Otvoreno pismo prodekana sa Filološkog fakulteta
Vesti Autor: N1 Beograd 15. apr 202510:19 0 komentara
Podeli :
N1 info
Prodekan za finansije i finansijska komisija Filozofskog fakulteta u Beogradu uputio je otvoreno pismo javnosti i nadležnim institucijama kako bi podsetio da zaposleni na univerzitetima u Srbiji pored medijskih i fizičkih pritisaka, kojima su konstantno izloženi tokom trajanja studentskih protesta, u poslednjih dva meseca trpe i izrazite finansijske pritiske.
Pismo prenosimo u celosti:
Obaveštavamo javnost da zaposleni na univerzitetima u Srbiji pored medijskih i fizičkih pritisaka, kojima su konstantno izloženi tokom trajanja studentskih protesta, u poslednjih dva meseca trpe i izrazite finansijske pritiske.
Za mesec februar nastavnom osoblju na univerzitetima u Srbiji isplaćena je polovina zarade, a za mesec mart do sada je uplaćeno 25%. Vlada u ostavci izmenila je Uredbu o normativima i standardima uslova rada univerziteta i fakulteta za delatnosti koje se finansiraju iz budžeta. Na taj način prekršeni su brojni zakonski akti, a pored toga izmene su usvojene od strane Vlade koja ima ingerencije da obavlja isključivo tehničke poslove.
Izmene su donete na prečac i bez ikakvog utemeljenja.
Njima je promenjena norma koja se odnosi na obavljanje nastavnih i naučnih odnosno umetničkih delatnosti. Naime, prethodne norme za obavljanje nastavnog i naučnog, odnosno umetničkog, rada bile su ujednačene, po 20 radnih sati u nedelji. Takav normativ odgovara prirodi posla koju zaposleni na univerzitetu obavljaju, pošto je naučno usavršavanje sastavni deo generisanja novih znanja, ali i osavremenjavanja nastave koja mora da prati najnovija naučna i umetnička dostignuća.
Težeći da poveća pritisak na zaposlene na univerzitetima, kako bi odustali od podrške studentskim protestima, Vlada Srbije u ostavci na sednici 24. marta 2025. izmenila je ovaj odnos predvidevši 35 radnih sati za nastavu, a svega 5 za naučni rad.
Cilj nije bila briga za dobrobit obrazovanja na akademskom nivou, već mogućnost da se zbog blokada fakulteta univerziteti kazne tako što će nastavno osoblje primati samo 12,5% zarade.
To će se dogoditi narednog meseca i dovešće u pitanje ne samo egzistenciju zaposlenih, već i finansijsko poslovanje fakulteta budući da će uplaćena sredstva biti manja od minimalne zarade na republičkom nivou. Time će biti onemogućeno plaćanje penzionog i zdravstvenog osiguranja zaposlenih, za šta će teret paradoksalno snositi fakulteti kao neodgovorni poslodavci, koji zbog toga mogu biti i dodatno finansijski kažnjeni.
Zato donošenje pomenute nezakonite uredbe ne samo da ugrožava egzistenciju zaposlenih na univerzitetima u Srbiji već razara celokupan akademski sistem i obrazovanje kao najvažniji resurs jedne zemlje.
Finasiranje visokog obrazovanja dugogodišnji je problem, čime vlast pokazuje nemar ne samo za zaposlene, već i za budućnost i razvoj Srbije. Fakultetima se godinama ne isplaćuju režijski troškovi i jubilarne nagrade, na šta je država kao finansijer obavezna, a sredstva za naučni rad i opremanje nastavnih prostorija su minimalna. Zgrade fakulteta su dotrajale, prokišnjavaju, pločnici ispred njih su puni rupa i potencijalno opasni.
Za tehničko osoblje država ne uplaćuje minimalnu zaradu, na šta je po zakonu obavezna, već su fakulteti prinuđeni da te razlike kao i sanaciju zgrada dotiraju iz sredstava koja prihoduju od uplata studenata, a koja bi se mogla koristiti za nastavu.
Ovo su samo neki primeri dugogodišnje nebrige i zapostavljanja ovog vida obrazovanja.
„Dobra volja“, sada već bivše vlade, da se konačno pobrine za status visokog obrazovanja i ispuni četvrti zahtev studenata, ostaje „mrtvo slovo na papiru“ i još jedno u nizu praznih obećanja.
Podsetimo da su pristrasni mediji u cilju negativne propagande, kao i sami predstavnici vlasti, pri donošenju Zakona o izmenama i dopunama zakona o visokom obrazovanju početkom marta tendenciozno navodili da univerzitetski profesori brinu samo o uvećavanju svojih inače visokih zarada. Ovakvim targetiranjem zaposlenih na univerzitetima i davanjem lažnih informacija o visini njihovih zarada, koje ne dostižu ni polovinu zarada profesora u susednim zemljama kao što su Bosna i Hercegovina ili Crna Gora, vlast i mediji kreiraju podele u društvu na bogate i siromašne.
Prosečna plata redovnog profesora, što je najviše zvanje na univerzitetima u Srbiji, kreće se oko 140.000 dinara.
Ovaj iznos, a pogotovo zarade zaposlenih na univerzitetu u nižim zvanjima, govore o neistinitosti pomenutih navoda koji nanose štetu ugledu profesije i dostojanstvu zaposlenih u visokom obrazovanju.
Lažne podele na siromašne i bogate stoga imaju za cilj da građani zaborave da su zarada koja omogućava dostojanstven život i adekvatni uslovi rada osnov svakog uređenog društva, a ne privilegija. U Srbiji su svi slojevi stanovništva osiromašeni do krajnjih granica i ujednačeni po tome što zarađuju nedostojno malo za bilo koji posao koji obavljaju, dok se u najvišim krugovima aktuelnog režima odvijala korupcija zbog koje su se studentski protesti i pojavili.
Ovim saopštenjem želimo da istaknemo da je rad zaposlenih na univerzitetima i u ostalim sferama obrazovanja temelj društvenog razvoja. Zato je važno da se o zaradama i uslovima rada u ovoj oblasti govori istinito i transparentno.
Apelujemo da se ukine nezakonita uredba koja ugrožava egzistenciju zaposlenih na univerzitetima u Srbiji i održivost visokog obrazovanja, kao i da se na raspodelu sredstava u budžetu za obrazovanje ne gleda kao na trošak, već kao na investiciju za razvoj društva i konačno zaustavi njegovo dalje sistematsko urušavanje.
