Istraživanje prilagođavanja klimi primenjeno „u realnom vremenu“

Istraživanje prilagođavanja klimi primenjeno „u realnom vremenu“

S obzirom na to da zemlje globalnog juga već nose razorne posledice klimatskih promena, istraživanje prilagođavanja treba da ima trenutni uticaj na terenu, a da je i dalje naučno rigorozno, kažu stručnjaci za klimatske akcije u pregledu objavljenom u Climate Services.

„Sa klimatskom krizom pred nama, nemamo vremena da sednemo i uradimo konvencionalni istraživački program od dve, ili pet, ili 10 godina, a zatim da koristimo samo istraživanje“, kaže Džesi DeMarija-Kini, šef sekretarijata Saveza za istraživanje adaptacije (ARA).

Efekti klimatskih promena, podstaknuti gasovima staklene bašte koje ljudi upumpavaju u atmosferu, akutno se osećaju na globalnom jugu kako temperature rastu, godišnja doba se menjaju, a ekstremni vremenski događaji, kao što su poplave i oluje, postaju sve češći i intenzivniji.

Adaptacija, koja uključuje promenu ekoloških, društvenih ili ekonomskih sistema kako bi bili sposobniji da podnesu rizike od klimatskih promena, „je kritična komponenta dugoročnog globalnog odgovora na klimatske promene u cilju zaštite ljudi, sredstava za život i ekosistema“, navodi se u saopštenju. Okvirnu konvenciju Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama.

Ali poteškoća je u tome što istraživanja, kako se tradicionalno sprovode, imaju dugo vremena i taj model nije pogodan za klimu koja se brzo menja.

„Odluke i radnje moraju biti donete sada i treba ih doneti na osnovu najboljih dostupnih dokaza“, kaže DeMaria-Kinnei. „Ali moramo da izgradimo fleksibilnost u istraživanju i ta fleksibilnost mora biti zasnovana na kontinuiranom istraživanju i iterativnom procesu koji teče paralelno sa implementacijom.

Prošle godine, na klimatskom samitu UN-a COP28 u Dubaiju, ARA je objavila da je mobilisala više od 3 miliona funti (3,8 miliona dolara) u investicijama za akciona istraživanja koja se bave hitnim potrebama prilagođavanja onih koji su najranjiviji na klimatske uticaje.

Zvanično pokrenuta 2021. godine, ARA je globalna koalicija organizacija posvećenih akcionom istraživanju za prilagođavanje. Njegovih 250 članova kreću se od međuvladinih organizacija kao što je Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu do malih organizacija u zajednici.

„Istraživanje orijentisano na akciju je promena paradigme u načinu na koji ARA vidi istraživanje o prilagođavanju klimatskim promenama“, kaže DeMaria-Kinnei.

„Ova vrsta istraživanja se zaista fokusira na obezbeđivanje uticaja za one na frontu klimatskih promena, izgradnju kapaciteta tokom istraživačkih procesa i istraživanje koje se zapravo radi sa krajnjim korisnicima.

Istraživanje orijentisano na akciju razlikuje se od tradicionalnog istraživanja jer se dešava uporedo sa primenom nalaza na terenu, objašnjava DeMaria-Kinnei, dodajući da se fokusira na „učenje dok radiš“.

On naglašava da to treba da bude vođeno potrebama pogođenih zajednica, radeći sa tim zajednicama na zajedničkom osmišljavanju projekata i pronalaženju rešenja koja će imati istinski društveni uticaj.

Jedna od najvećih investicija koju je ARA najavila bila je za novo čvorište Research 4 Impact (R4I), postavljeno kao deo istraživačkog programa za klimatsku adaptaciju i otpornost (CLARE), koji su zajednički dizajnirali i vodi Kancelarija za spoljne poslove, Komonvelt i razvoj Velike Britanije i Kanadski istraživački centar za međunarodni razvoj (IDRC).

„U odlučujućoj smo deceniji“, kaže Bruce Currie-Alder, koji vodi tim za klimu u IDRC-u. „Često znamo dovoljno da delujemo“, a sa istraživanjem orijentisanim na akciju „koristite istraživanje kao alat za učenje u realnom vremenu“, odmah implementirajući i testirajući nalaze kako biste utvrdili šta je uspelo, a šta nije, objašnjava on.

Kao primer on ukazuje na spremnost za poplave u zajednicama u zapadnoj Africi i istraživanje koje se može uraditi pre stvarnog poplavnog događaja kako bi se odredila najefikasnija akcija. U oktobru 2022. godine, više od 3,4 miliona ljudi je raseljeno nakon poplava u Nigeriji, Čadu, Nigeru, Burkini Faso, Maliju i Kamerunu.

„Šta je to krojenje koje treba da se uradi na nivou zajednice?“ – pita Kari-Alder. Ako bi zajednica bila poplavljena, da li bi njeni stanovnici mogli da primaju gotovinske transfere da ih prebrode tokom poplave i nakon nje? „Koje vrste mera su potrebne 72 sata pre nego što voda počne da raste? To su pitanja koja se mogu istražiti“, kaže on.

Nalazi istraživanja bi mogli odmah da se primene kako bi se zajednica pripremila za sledeću poplavu, objašnjava on, a naučnici bi potom mogli da istraže da li su intervencije donele razliku i kako bi se mogle poboljšati.

Novi Opportunities Fund R4I Hub-a ima za cilj da prevede istraživanja i postojeće znanje u praktične primene za zajednice na globalnom jugu. Finansiranje projekta se kreće od 15.000 kanadskih dolara (11.00 dolara) do 60.000 kanadskih dolara (44.000 dolara), a intervencije treba da budu završene u roku od godinu dana, kaže Kari-Alder. Otvoren je za vlade i kvazi-vladine agencije, kao i nevladine organizacije i organizacije civilnog društva koje žele da sprovedu dokaze u delo.

„Tokom godina, čuo sam kako ljudi govore stvari poput: „Nemam vremena da čekam da se novi istraživački projekat pokrene i razvije odgovore – imam samo tri meseca da nešto iznesem pred ministra. i utiču na ovu konkretnu investiciju“, dodaje on. „Ovo je potreba za odgovorom na koju se nadamo da će centar moći da odgovori.“

Dostupne su mnoge mogućnosti finansiranja, od velikih međunarodnih fondova kao što je Zeleni klimatski fond do skromnijih nacionalnih napora, ali male intervencije za koje su potrebni dokazi mogu propasti, kaže Currie-Alder.

Na primer, možda „postoji zajednica koja ulaže svoja lokalna sredstva i pokušava da razmisli o najboljem opkladu u smislu lokalne infrastrukture, bilo da je to kanal za odvodnjavanje ili novi put“, objašnjava on.

„Ovo su stvari koje ponekad prolaze ispod radara velikog istraživačkog programa. Ne idete na univerzitet i kažete: ‘Želim da to uradi student doktorskih studija’.“ Ali R4I Opportuniti Fund bi mogao biti u mogućnosti da to uradi. da mobiliše postojeću ekspertizu i istraživanja za pomoć.

Fond traži organizacije koje već imaju jasan osećaj za projekat za koji su im potrebne smernice i vrstu podrške koja im je potrebna. Ova podrška bi, na primer, mogla da bude pomoć stručnjaka za zemljište, stručnjaka za optimizaciju energetskih i vodnih sistema ili razumevanje istraživanja oko odluka o adaptaciji.

„Želimo da učimo iz aktivnosti centra tokom 2024. i 2025. godine, a zatim da vidimo da li njegovo finansiranje treba da bude veće i da li treba da ponudi veći spektar opcija finansiranja“, kaže Kari-Alder.

Jenni Frankel-Reed, viši programski službenik u timu za razvoj poljoprivrede u Fondaciji Bill & Melinda Gates, kaže za SciDev.Net: „Moramo povećati relevantnost naučnog istraživanja o klimatskim akcijama.“ Istraživanje bi takođe trebalo da vode pogođeni regioni, kaže ona, dodajući: „U podsaharskoj Africi postoji nejednakost kako u pogledu uticaja klime, tako iu pogledu toga ko donosi rešenja.

Fondacija je obećala 300.000 funti (380.000 američkih dolara) za olakšavanje radionica „ko-kreacije“ za male farmere u dve afričke zemlje kako bi zajedno identifikovali mogućnosti istraživanja. Još se odlučuje gde će se radionice nalaziti.

„Uvek je vredno vremena i troškova da se dobro uradi [ko-dizajn u saradnji] jer su rezultati trajniji, kupovina je jača, pitanja su jasnija — ima mnogo prednosti“, kaže Frankel-Rid. Ovo je jedan od osnovnih principa akcionog istraživanja adaptacije.

Oko 70 procenata malih farmera u Africi oslanja se na sisteme kišne poljoprivrede, a ova vrsta poljoprivrede je posebno osetljiva na klimatske promene, sa svojim promenljivim godišnjim dobima, promenljivim temperaturama i ekstremnim vremenskim pojavama.

„Postoji hitnost klimatske adaptacije koja zahteva da naše istraživanje oblikuju ljudi koji su pogođeni i da zaista sarađuju sa ljudima koji će ga koristiti“, kaže Frankel-Reed. „To takođe treba da se uradi na način koji će izgraditi kapacitete širom sveta kako bi ljudi mogli da rešavaju i sopstvene izazove u vezi sa klimatskim prilagođavanjem.

„Postoji potražnja za ovakvom vrstom istraživanja“, dodaje DeMaria-Kinnei. „Taj zahtev se vidi po tome što ARA kreće sa 33 kada smo pokrenuli COP26 [2021.] na 250 članova.

Istraživanje adaptacije orijentisano na akciju „preokreće“ tradicionalni istraživački model, kaže Currie-Alder. „Za razliku od toga da kažete ‘Koja je vaša interesantna ideja i kako to utiče na pravi rad?’, vi kažete: ‘Koja je prilika za uticaj i koje je znanje potrebno za to?’